Većina građana za Kosovo u Srbiji, ali…

2
1843
Foto: Sputnik/AP/Visar Kreyziu

Veliki broj građana Srbije kao rešenje vidi Kosovo i Metohiju u sastavu Srbije, ali većina ispitanika nije spremna na značajnije lično žrtvovanje, ukoliko je to uslov za rešavanje statusa Kosova, pokazalo je istraživanje „IPSOS Stratedžik marketinga“.

Polovina građana izjavila je da prati dešavanja vezana za KiM, dok je isto toliko njih navelo da ih ne prati, a većina ispitanika nije spremna na značajnije lične žrtve, ukoliko je to uslov za rešavanje statusa južne pokrajine.

Direktor IPSOS-a Srđan Bogosavljević kaže da postoji velika konfuzija među građanima kada je u pitanju KiM, te da nema preciznih i konzistentnih stavova.

„Među građanima ne postoji jedinstven stav koje rešenje je u najboljem interesu Srbije. Iako najveći procenat građana veruje da je to vraćanje Kosova Srbiji, zastupljena su i druga rešenja. Tako je Kosovo kao suštinska autonomija u okviru države Srbije najbolje rešenje za 26-28 odsto građana, dok je podela teritorije između Albanaca i Srba sa posebnom brigom za prava Srba koji ostaju na KiM i zaštitom srpskih crkava i manastira najbolje rešenje za 15-20 odsto građana“, kaže Bogosavljević.

Navodi da je pitanje Kosova veoma „eksplozivna“ tema koja nije visoko rangirana kada je u pitanju interesovanje građana, osim, kaže, ako se nešto desi.

Kako kaže, ekonomske teme, koje se tiču pitanja „kako da preživim“ uvek su prve za građane, pa onda druga pitanja među kojima je i KiM.

Kada je reč o stavu o preambuli Ustava u kojoj se pominje da je KiM sastavni deo Srbije, 36 odsto građana Srbije nema jasan stav, 26 odsto smatra da preambula treba da ostane u Ustavu, dok 22 odsto smatra da je treba izbaciti.

Sa stavom da je Kosovo kao teritorija već izgubljeno, te da Srbija treba da brine o Srbima i kulturnoj baštini, ali da je nerazumno da se zbog već izgubljene teritorije odričemo šansi za brži razvoj Srbije koje nam se nude kroz pridruženje EU, slaže se nešto više od 42 odsto ispitanika.

Da Vas podsetimo:  Pismo sa Kosova ili sledi li dobrovoljni albanski egzodus

Suprotno tome, stav da Srbija od EU nema nikakve koristi i da ne treba da pravi nikakve kompromise vezane za Kosovo, makar prekinuli sve veze sa EU, zauzima između 36 i 37 odsto ispitanih.

Polovina građana, 51 odsto, veruje da se kompromisom sa Kosovom ne gubi nacionalni identitet Srbije, dok 44 odsto smatra da će kulturna baština i Srbi na Kosovu biti bolje sačuvani uz saradnju sa međunarodnom zajednicom i kompromisnim rešenjem sa Albancima na Kosovu.

„Napuštanje borbe za Kosovo kao dela Srbije otvorilo bi pitanje otcepljenja drugih teritorija od Srbije, kao što su Vojvodina i Sandžak, smatra 41 odsto ispitanih, dok je za 62 odsto neprihvatljivo da Albanci budu na visokim funkcijama unutar države, ukoliko bi Kosovo zvanično funkcionisalo kao deo Srbije“, kaže Bogosavljević.

Dodaje da upitani koliko je poželjno da se narodu otvoreno saopšti da je Kosovo izgubljeno, u proseku četiri od 10 građana veruje da bi političar koji to uradi stekao poštovanje naroda, ali bi to bilo i političko samoubistvo.

Istraživanje je sprovedeno na inicijativu Fondacije za otvoreno društvo, a izvršna direktorka te fondacije Jelena Jelinčić kaže da 82 odsto građana ne bi živelo u okolnostima bezbednosnog rizika, ukoliko je to uslov rešenja za KiM, dok 77 odsto ne bi prihvatilo izdvajanje iz plata i penzija za projekat očuvanja KiM.

Kada je u pitanju održavanje referenduma kako bi se rešilo pitanje KiM, ona očekuje da će pitanje KiM biti postavljeno zajedno sa pitanjem promene Ustava.

Navodi i da je moguće da njegovo održavanje bude neuspešno, dok iz IPSOS-a kažu da, pod uslovom da referendumsko pitanje bude pošteno i precizno definisano, rešenje o priznanju Kosova ne bi bilo prihvaćeno.

Da Vas podsetimo:  Pucajte po centru sela, ovde nema više niko živ!

Jelinčićeva podvlači da građani nemaju dovoljno informacija o situaciji na KiM.

„Građane zanima, ali ne znaju brojke. Koliko Kosovo košta Srbiju, kakvo je tržište, kako se od Kosova može zaraditi i slično. Takođe, ne znaju kako žive ni Srbi ni Albanci, a naročito Srbi južno od Ibra, jer se uvek govori o severu KiM“, navela je.

Posebno zabrinjava, kaže, što građanima i dalje nije jasno šta znači formulacija „normalizacija odnosa“, kao ni šta je Briselski sporazum.

Istraživanje je sprovedeno u periodu od decembra 2017. do februara 2018. godine metodologijom istraživanja javnog mnjenja i kriznih fokus grupa, a procenti se u manjem ili većem stepenu razlikuju u odnosu na vreme istraživanja.

rs.sputniknews.com/Tanjug

2 KOMENTARA

  1. Ма кад то каже „Ипсон Стратиђик Маркетинг“ мора да је тако, и још на квадрат. Спутњик је стварно неопростиво брљав или нема добре намере. Који то „Срби“ нису спремни на „значајније личне жртве“ да се Космет врати Србији? Како је биран узорак становништва, које је величине, и које су његове битне карактеристике? Како су формулисана питања, појединачно, и у каквом контексту? Шта конкретно значи „значајније личне жртве“? Шта значи „решавање статуса Космета“, да ли формално припајање Космета оваквог каквог јесте (што је практично немогуће), у ком би Шиптари задржали дефакто контролу, или је то стварно враћање Космета Србији, што би значило и враћање прогнаних у последњем рату, као и у другом светском рату, избеглих за време комунизма (који желе), враћање свих поседа цркви које су јој бесправно одузели комунисти (зато је Метохија), одвајања жита (косовских Шиптара, тј стварних грађана Србије) од кукоља (илегалне имиграције из Албаније), и давања им одговарајућег статуса, што је неотуђиво право сваке државе (нпр. у САД можеш бити 100 година, ако си ушао илегално ниси држављанин, и немаш законско право на држављанство; деца рођена у САД аутоматски имају држављанство, али не и њихови родитељи, што практично значи да могу да живе у САД тек после пунолетства). Да ли ти испитаници, који изгледају натпросечно необавештени о неким основним стварима, знају нпр. колико је стварно Шиптара на Космету, јер број који се формално даје, од око два милиона, је надуван бар за пола милиона, не рачунајући илегалну имиграцију итд. То су најосновније ствари у које треба да се погледа кад се оцењује оваква анкета, а Спутњик се из неког разлога ограничава на папагајско понављање оног што анкетар износи. Врло непрофесионално, најблаже речено.

  2. „Građane zanima, ali ne znaju brojke. Koliko Kosovo košta Srbiju, kakvo je tržište, kako se od Kosova može zaraditi i slično. Takođe, ne znaju kako žive ni Srbi ni Albanci, a naročito Srbi južno od Ibra, jer se uvek govori o severu KiM“, navela je.

    Posebno zabrinjava, kaže, što građanima i dalje nije jasno šta znači formulacija „normalizacija odnosa“, kao ni šta je Briselski sporazum.

    – Zar postoji cena za Srpsko Kosovo i Metohiju?
    To je sastavni deo drzave, Kosovo i Metohija Srbiji znace isto kao izvor reci Dunavu ili Savi. Bez izvora nema ni reke.
    Prirodni resursi u juznoj pokrajini su vredniji nego u ostatku drzave pa zar vam treba jos nesto. Albanci ne cine vecinu u drzavi ako cine vecinu u jednoj pokrajini i to im ne daje pravo da se podizu iznad autohtonog vekovnog Srpskog naroda. Srbi su starosedeoci u vecem delu Albanije pa koliko njih sme da kaze da su Srbi pravoslavni, koliko je njih na celu drzave, ma nema ih ni na celu sela.
    Nemojte vi iz nevladnog i civilnog sektora koje placaju dusmani Srpskog naroda da podmecete pogresnu racunicu i tudje racune nama u naplatu. Ja sam jednom rekla i opet ponavljam, siptara koji imaju drzavljanstvo Srbije koji su rodjeni u juznoj pokrajini nema vise od pola miliona, svi ostali su uzurpatori i okupatori albanski gradjani pa neka idu nazad. U Albaniji se broj stavnika od predzadnjeg do zadnjeg popisa smanjio za milijon, taman za koliko se povecao u juznoj pokrajini drzave Srbije.
    Kosovo i Metohija ce u narednih nekoliko godina ponovo uci po kontrolu nase drzave i biti sastavni deo Srbije samo niko nesme da potpise nikakav dokument o priznanju i odricanju.
    Amin Boze!

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime