Vrijeme je da Vučić promijeni ploču i da od vučića postane vuk. U svakom njegovom javnom nastupu, njegova se nemoć sve više očituje. Njegovi „prijatelji“ su ga napustili, Njemačka na prvom mjestu koja jasno odobrava velikoalbanski ekspanzionizam.
Makedonija je, najvjerojatnije, bačena na koljena, od Zajednice srpskih općina nema ništa, vlast samoproglašene ’Republike Kosova’ neprekidno jača, a stvaranje (albanske) vojske Kosova je pitanje vrlo kratkog vremena. Povrh svega, arogancija Albanaca direktno poduprtih Zapadom, posebno Sjedinjenim državama, postaje sve izrazitija; sada prijete aneksijom Preševske doline koja je dvotrečinski već pod njihovom upravom.
Vučić sve to vidi, i sada mu je jasno da imati (apsolutnu) vlast u jednoj maloj zemlji koja je podložna raznoraznim teritorijalnim pretenzijama svojih susjeda, a u konstelaciji aktualnih međunarodnih odnosa, je samo teorijski poželjno. Ustvari, politika sjedenja na dvije stolice koju je do sada vodio, pokazuje sve više svoje mračne strane i može rezultirati dezintegracijom Srbije. Naime, privremeni mir u Sandžaku i Vojvodini trajat će samo do onog momenta dok projekat stvaranja Velike Albanije ne stane na čvrste noge. A to bi trebalo, radikalno drugačijom politikom, sasjeći u korjenu.
Pogledajmo analitički, kao ilustraciju nemoći, najnoviju Vučićevu izjavu povodom dolaska novih američkih trupa na Kosovu (nažalost, nitko više ne govori o Kosmetu).
„Nema razloga za zabrinutost, zato što mi sa Kforom imamo dobru saradnju. Mi se osećamo sigurnijim, osećamo da su Srbi na Kosovu sigurniji kad je više pripadnika Kfora“. Dodao je da je o tome svojevremeno bilo razgovora i sa bivšim potpredsednikom SAD Džozefom Bajdenom, te primetio da Kfor jedini može da zaštiti Srbe na KiM.
„Mi ne možemo na drugačiji način… Kako da zaštitimo naš narod u Kosovskom Pomoravlju, kako da zaštitimo naš narod u Gračanici, u Metohiji, nego to može da čini Kfor“, rekao je Vučić. „Ako je to smisao, onda smo zahvalni, ako to nije smisao, onda ne znam šta bih vam odgovorio. Ali, ja mislim da drugog smisla nema“, rekao je Vučić.
1.Trupe KFORA su trupe NATO-a koji je bombardirao Srbiju i okupirao Kosmet.
2.Ti „zaštitnici Srba“ su jasno pokazali čemu služe 2004., a, uzgred rečeno, u toku 18 godina okupacije, nisu kaznili ni jedan jedini zločin Albanaca nad Srbima!
3.Vučić jasno kaže da je i takav KFOR jedini mogući način zaštite na okupiranim srpskim teritorijem (jao si ga Srbima).
4.Vučić tvrdi da je o tome govorio i sa Bajdenom poznatim srbomrscem koji je devedesetih godina tražio uspostavljanje koncentracionih logora za Srbe!
5. Ovo je najzanimljivije, jer Vučić, odgovarajući novinarima, odjednom prelazi na dileme; nije više baš siguran da KFOR štiti Srbe:
„Ako je to smisao (da KFOR štiti Srbe na Kosovu), onda smo zahvalni, ako to nije smisao, onda ne znam šta bih vam odgovorio.“!!!
Da, gospodine Predsjedniče, što ako KFOR nije tu da zaštiti Srbe (osim privremeno i na kašičicu)? Što ako je tu da ojača samoproklamiranu drugu albansku državu. Što ako je tu, da vojno intervenira ukoliko se Makedonija ponovo probudi? Što ako je tu da konkretno podupre pretenzije stvaranja Velike Albanije?
Meni su, gospodine Predsjedniče, jasne Vaše riječi: „…onda ne znam što bih vam odgovorio.“ Nije lako odmah naći odgovor, jer ste se odlučili da budete mirotvorac, a drugi to smatraju kao Vašu slabost i/ili kao Vaše sluganstvo.
Ako ikad, i kad, odlučite da vaše mirotvorstvo, koje pokazuje sve lošije rezultate, zamijenite beskompromisnom državničkom politikom, a zna se koja je jedina moguća alternativa, i znam da Vi to možete, ja ću (ako Vam to išta znači) biti također beskompromisno uz Vas.
Bože pravde!
Emil Vlajki
www.intermagazin.rs /Pravda
