„Zelene“ nabavke godinama mrtvo slovo na papiru

0
264

Iako donedavno zakonom propisana, zaštita životne sredine u javnim nabavkama godinama je bila mrtvo slovo na papiru. Istraživanje CINS-a pokazuje i da je pojedinim „zelenim“ nabavkama beogradski Parking servis smanjio mogućnost konkurencije firmi. Novi Zakon o javnim nabavkama institucijama ne nameće kao obavezu načelo koje štiti životnu sredinu pa stručnjaci sa kojima je CINS razgovarao naglašavaju da je sada važna politička volja da bi se ono i primenjivalo.

Garažu od skoro 19 hiljada kvadratnih metara na Obilićevom vencu u centru Beograda poslednjih godina održavaju isti ljudi. Za čišćenje poslovnih prostorija i garaža na više od 50 lokacija beogradski Parking servis je od 2017. do kraja 2020. ukupno platio 100 miliona dinara.

Posao je svake godine dobijalo domaće predstavništvo francuske firme Atalian Global Services. Direktor firme u Srbiji je Dušan Radaković, otac nekadašnjeg narodnog poslanika i člana Demokratske stranke Janka Radakovića. Među klijentima su i Gradska opština ZvezdaraPravni fakultet i Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA).

Parking servis za posao čišćenja nije sproveo obične javne nabavke, već takozvane „zelene“ nabavke, u kojima se nabavljaju dobra, usluge ili radovi koji će u manjoj meri naškoditi životnoj sredini. U ovom slučaju je reč o sredstvima koja imaju sertifikat da su manje štetna po životnu sredinu, ali „zelene“ nabavke podrazumevaju i štedljivu rasvetu, efikasnije frižidere, vozila na električni pogon, reciklirani materijal za kancelariju i slično.

Stari Zakon o javnim nabavkama, koji je važio do jula 2020, je zaštitu životne sredine predvideo kao načelo, odnosno obavezu svih koji raspisuju nabavke.

Međutim, Parking servis je otišao dalje i „zelenim“ kriterijumima nedozvoljeno umanjio konkurenciju, otkriva Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS).

U konkursnoj dokumentaciji su jasno navodili koje proizvođače sredstava za čišćenje traže, što je u suprotnosti sa Zakonom, objašnjava za CINS Miroslav Mijatović, predsednik Podrinjskog antikorupcijskog tima. On kaže da u Zakonu jasno piše da je zabranjeno navoditi robni znak, patent ili tip, posebno poreklo ili proizvodnju.

Da Vas podsetimo:  Novinar Milovan Brkić na samrti

Advokat Nebojša Bogdanović pojašnjava da, ukoliko naručilac nešto od toga i navede, mora da ostavi opciju za slične, „odgovarajuće“ proizvode. U suprotnom je na taj način moguće eliminisati konkurenciju.

Da je to diskriminacija, odnosno sužavanje konkurencije, smatra Jasminka Ranđelović iz Alternative za bezbednije hemikalije (ALHem), organizacije koja je, između ostalog, objavila šest vodiča o pravilnom sprovođenju ovih nabavki.

„Ovako kada stave brend to je vrlo ograničavajuće za sve koji možda imaju proizvode koji ispunjavaju zelene kriterijume. To je moje mišljenje. (…) Razlog tome može biti i neznanje.“

Parking servis je ostavio mogućnost ponuđačima da pošalju ime proizvoda koji nije na spisku, kako bi proverili „usaglašenost sa zahtevanim standardom“. Međutim, to ne zamenjuje zakonsku obavezu da u poziv dodaju „ili odgovarajuće“ proizvode, smatraju sagovornici CINS-a.

„Mi smo napravili vodič u kom piše koji su ekološki kriterijumi za sredstvo za čišćenje, na primer da nije klasifikovano kao opasno“, objašanjava Ranđelović i dodaje da je naručilac trebalo da kaže koje zelene kriterijume, odnosno kakva svojstva i uticaj po životnu sredinu i zdravlje ljudi treba da imaju sredstva za čišćenje, a ne da stavi naziv brenda. Na taj način bi svi proizvodi koji ispunjavaju tehničke karakteristike mogli da budu konkurentni.

Iz Atalian Global Services i Parking servisa nisu odgovorili na pitanja CINS-a.

Ipak, „zelenih“ nabavki nije bilo mnogo – iako obavezno, načelo zaštite životne sredine se retko primenjivalo.

„Zelene“ nabavke gotovo da se nisu ni sprovodile, objašnjava Jasminka Ranđelović iz ALHema.

Ranđelović dodaje da bi njihov tačan broj trebalo da bude u godišnjim izveštajima Kancelarije za javne nabavke (koja formalno rukovodi sistemom javnih nabavki). Međutim u poslednjem izveštaju, za 2019. godinu, toga nema – jer broj ne zna ni Kancelarija.

„Propisi kojima se uređuju javne nabavke ne definišu pojam zelenih javnih nabavki kao posebnu vrstu postupka javne nabavke, već kao element kriterijuma za dodelu ugovora, odnosno način da naručioci nabave dobra, usluge ili radove sa smanjenim uticajem na životnu sredinu tokom njihovog životnog ciklusa. Shodno navedenom, Kancelarija ne raspolaže podacima u koliko postupaka javnih nabavki su naručioci predviđali navedene kriterijume“, piše u odgovoru Kancelarije CINS-u.

Da Vas podsetimo:  Genetski podaci u Srbiji se šalju mejlom, bez ikakve elektronske zaštite
GARAŽA PARKING SERVISA NA OBILIĆEVOM VENCU; FOTO: CINS

Nešto ranije, u izveštaju za 2018. Kancelarija je najavila da će raditi na promovisanju „zelenih nabavki“, a te godine sedam njihovih predstavnika je bilo i na studijskom putovanju u Holandiji gde su se bavili ekološkim aspektima javnih nabavki.

Umesto toga, krajem 2020. je Zakon o javnim nabavkama promenjen tako da zaštita životne sredine više nije obaveza.

Ni na novom Portalu javnih nabavki, koji je pušten u rad kada je počela primena novog Zakona, ne postoji mogućnost da se takve nabavke posebno pretražuju.

Vukašin Vojinović iz Privredne komore Srbije (PKS) smatra da je potreban nekakav merač ili filter ekoloških komponenti u pretrazi dodeljenih ugovora na Portalu, kako bismo znali koliko „zelenih“ nabavki je sprovedeno. Prema saznanjima PKS-a, na tome se već radi.

Vojinović dodaje da predstoji veliki posao podizanja svesti kako bi se ovakve nabavke implementirale i to u dva pravca: na mikro nivou gde će privreda pojačati ponudu i na makro nivou, gde je potreban primer dobre prakse i zaokreta od strane ministarstva, lokalne samouprave i velikog javnog preduzeća.

Jasminka Ranđelović smatra da novi zakon, usklađen sa direktivama Evropske unije, ostavlja sasvim dovoljno prostora da se „zelene“ nabavke sprovode, ali i da je to ipak više pitanje političke volje. Država mora da ih promoviše i da bolje edukuje službe koje sprovode nabavke, objašnjava ona, jer o ovome ne znaju dovoljno niti ih iko na to primorava.

„To je jedan dobrovoljan mehanizam, i u EU je „zelena“ nabavka dobrovoljni mehanizam. Ima zemalja gde jeste pravno obavezujući, na primer Slovenija koja je to uredbom Vlade propisala.“

Država treba da donese strateški dokument koji se zove Nacionalni akcioni plan za zelene nabavke, dodaje Ranđelović, u kom pravi listu prioriteta – određuje za nabavke kojih predmeta ili usluga (na primer papir, vozila, sredstva za čišćenje, nameštaj) treba da se koriste ekološki kriterijumi, kao i višegodišnji plan čija implementacija će da se prati.

Da Vas podsetimo:  Dve godine od kako je sahranjen ulični svirač Bleki- stan prodao da bi pomogao bolesnom prijatelju! Njega i njegovu muziku su svi voleli, a život mu je okončan zbog 390 dinara

ALHem je, sa 20 drugih organizacija civilnog društva, krajem 2019. podneo inicijativu Ministarstvu zaštite životne sredine i Kancelariji (tada Upravi) za javne nabavke da usvoji taj plan.

„Usvajanjem i primenom „zelenih“ javnih nabavki država pokazuje odgovornost i posvećenost u pogledu principa održivog razvoja i doprinosi razvoju zelene ekonomije“, navodi se u inicijativi.

Jasminka Ranđelović iz ALHem-a; foto: privatna arhiva

Kancelarija im je, kaže Ranđelović, odgovorila da je promovisanje ovih nabavki jedan od ciljeva Programa razvoja javnih nabavki za period 2019-2023, kao i da će prilikom izrade godišnjih akcionih planova uzeti u obzir njihov značaj i predložen način unapređenja.

Profesor na Fizičkom fakultetu Vladimir Đurđević kaže da kada bi se „zelene“ nabavke zaista sprovodile, efekti po životnu sredinu bi bili vidljivi. Iako su trenutno skuplja, takva ekološki čistija rešenja na duže staze su verovatno isplativija:

„Obično se u tim proračunima šta je skupo i šta je jeftino ne uračunavaju eksterni troškovi, kao na primer kod zagađenja vazduha – posle zbog prevelikog zagađenja imate troškove lečenja ljudi, bolovanja, i tako dalje“.

Izradu priče je podržala Fondacija za otvoreno društvo, Srbija. Sadržaj priče je isključiva odgovornost CINS-a i ne odražava nužno stavove FOD, Srbija.

Izvor: Cins

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime