Zemljotres u Prištini

0
838

1100948328Beograd je time što je stopirao prijem Kosova u Unesko „zaoštrio sekiru o sopstvenu nogu“ — ništa nije odmogao Kosovu, a srpsko kulturno nasleđe na Kosovu faktički je u milosti, odnosno nemilosti kosovskih vlasti, jer tu nema niti srpske vojske, niti policije da je brani, smatra kosovski analitičar Nedžmedin Spahiu.

Neprimanje Kosova u Unesko praktično je prvi poraz Prištine od devedesetih naovamo. Međutim, ova pobeda Beograda, ili bolje da kažemo međunarodnog prava, koliko god da je osvežavajuća za Srbiju, ipak ne treba da izazove preteranu radost, jer Kosovo se neće zaustaviti u svojim namerama. Već je najavljeno da će ponovo aplicirati za Unesko iduće godine, a do tada očekuje prijem u Savet Evrope, Interpol i niz drugih međunarodnih organizacija na koje, po njihovom čitanju Briselskog sporazuma — imaju pravo.

Prištinska politička scena ovu „pobedu“ Beogradu neće oprostiti, pa se može očekivati da će u predstojećem periodu upotrebiti sva raspoloživa sredstva kako bi „naplatila“ odbijanje članstva u Unesko, jer na ionako uzavrelu političku scenu na Kosovu ovo je došlo kao dosipanje ulja na vatru. Može se očekivati sve — od građanskih protesta pa do obaranja tamošnje vlade, napada na Srbe i srpske manastire… Ipak, tiha pretnja destabilizacijom regiona višemilionske albanske populacije u ovom regionu i dalje je najjače oruđe u rukama Prištine i njihovih moćnih mentora. Može li Beograd da „ponovi Unesko“ kada je reč o prijemu Kosova u druge međunarodne organizacije, i šta očekivati od Prištine posle odbijanja njihovog zahteva za članstvo u ovu organizaciju? Da li je Kosovo shvatilo poruku poslatu iz Pariza?

Politički analitičar iz Prištine Nedžmedin Saphiu u izjavi za Sputnjik veruje da je poruka jasna — odbijanje prijema Kosova u Unesko poruka je Prištini da rešava stvari sa Beogradom. Da li će se to, međutim, desiti, zavisi od toga koliko će se zaoštriti odnosi Beograda i Prištine, kaže naš sagovornik. On tvrdi da su se dogovorom u Briselu 19. aprila 2013. godine Priština i Beograd sporazumeli da neće jedni druge ometati prilikom ulaska u međunarodne organizacije, a da je Beograd, zaustavljanjem članstva Kosova u Unesku, prekršio taj sporazum.

Da Vas podsetimo:  Izraelsko-palestinski rat još jedna je opomena Srbima da ne vjeruju Zapadu i Americi

„To je bila poenta za sve, a sada ispada da je to džabe napravljeno“, navodi naš sagovornik, objašnjavajući da deo briselskog sporazuma u kome se navodi da se neće ometati evrointegracije u Prištini zapravo shvataju „u duhu međunarodnih organizacija“.

„Beograd je time što je stopirao prijem Kosova u Unesko zaoštrio sekiru o sopstvenu nogu! To ništa nije odmoglo Kosovu, jer sve srpsko kulturno nasleđe na Kosovu je zaštićeno kosovskim zakonom i Ahtisarijevim planom. Ipak, ono je faktički u milosti, odnosno nemilosti, kosovskih vlasti jer tu nema niti srpske vojske, niti policije da ga brani. Prijemom Kosova u Unesko to bi bila dodatna garancija za sigurnost“, uveren je Spahiu.

Slovački ministar inostranih poslova Miroslav Lajčak zvaničnicima u Prištini je, objašnjavajući zašto je njegova zemlja glasala protiv prijema Kosova u Unesko, rekao da „složena pitanja treba da se rešavaju u dijalogu između Beograda i Prištine u procesu normalizacije odnosa“.

Međutim, na ovoj liniji je otvoren samo Beograd, dok zvanična Priština za sada ćuti. S druge strane, kosovska opozicija u odbijanju prijema u Kosova u Unesko vidi još jedan razlog da se prekine briselski dijalog, i poništi sve dogovoreno. Beogradu sada treba dakle mudra politika — ali koja?

Miloš Jovanović, docent na Pravnom fakultetu u Beogradu priznaje da je ovo pobeda Srbije ali napominje da se ne treba zanositi jer, kako ističe, vreme ne radi za Beograd. Sa ovakvom spoljnopolitičkom orijentacijom zemlje ova pobeda može biti kratkog daha, upozorava on.

„Mi već nekoliko godina, preciznije od 2008. godine imamo poziciju — Evropa nema alternativu, a opet branimo Kosovo. Te dve stvari nisu kompatibilne. Sticajem okolnosti dobili smo vrlo važnu bitku, ali smo u stvari samo kupili vreme jer nema sumnje da će Kosovo nastaviti da se bori za svoje ciljeve. Da bismo nastavili da ubiramo plodove, na spoljnopolitičkom planu ćemo morati da izmenimo stvari. U nekom trenutku Srbija će zaista morati da se odlučuje između evropskog puta i odbrane svog teritorijalnog integriteta, jer hod po ovoj tankoj žici neće moći još dugo da traje“, smatra Jovanović.

Odbijanje članstva Kosova u Unesko već je zatreslo Prištinu. Opozicioni lideri, Ramuš Haradinaj, Visar Imeri i Fatmir Ljimaj su neuspeh u Parizu obrazložili neubedljivim lobiranjem kosovskog ministarstva spoljnih poslova i agresivnom kampanjom Beograda. Ovaj trojac i zvanično je zatražio prekid pregovora sa Beogradom i obustavu sprovođenja dogovora postignutih u Briselu. Za sada se vlasti u Prištini ne obaziru na primedbe opozicije, pa nema ni naznaka da će bilo ko od zvaničnika podneti ostavku zbog neuspeha, uključujući tu i ministra spoljnih poslova Hašima Tačija.

Da Vas podsetimo:  Vladimir Umeljić: EU NIJE EVROPA, SAD NISU AMERIKA

S druge strane, zapadne diplomate u Prišini smatraju da su zahtevi opozicije za prekid pregovora sa Beogradom „besmisleni“ i upozoravaju ih da je sprovođenje dogovora, dogovorenih pod patronatom EU — „neizbežno“. Istovremeno, predstavnicima vlasti i opozicije jasno je stavljeno do znanja da Kosovo nema prostora za vanredne izbore.

Brankica Ristić

Sputnjik

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime