Zločin Austrougara u Prnjavoru

0
205


Naš cilj za ovaj dan bio je Prnjavor, mesto gde divljaštvo ordija Franca Josifa nije više poznavalo granica. Naša kola, kupana lepim jesenskim suncem koje produžava da sija, pored svega tog što se čovečanstvo guši u pokolju, dovode nas za kratko vreme u ovo veliko bogato selo koje je brojalo 2400 stanovnika. Bilans onoga što su učinili Austro-Mađari u ovom selu, više je nego strašan. Sudite po ovome: 109 osoba je odvedeno u Lešnicu i ubijeno u ovom mestu. 199 stanovnika je iskasapljeno ili spaljeno, 37 odvedeno u Bosnu i od tada niko od njih nije dao glasa o sebi. 179 porodica ostale su bez imanja koja su izgorela.

Austrijanci su došli 30 jula i odmah okupili sve ljude u selu. Ako bi našli vojnu objavu kod nekog stanovnika ili da neko ima jedan puščani metak, odmah bi ga streljali. Oni koji su bili u poljima i nisu došli na poziv Švaba, bili su puškarani. 26 ljudi poginulo je na ovaj način. Invalidi iz dva prošla rata koji su pokazali svoja uverenja, isto tako su pobijeni. Četvrtog avgusta, na povratku sa Cera, Austro-Mađari su bili napadnuti od srpske konjice koja im je otela tri topa. Posle povlačenja naših, neprijatelj je onda sve masakrirao. Imao je spisak članova Narodne Odbrane i sve ih je streljao.

U školi je bilo zatvoreno 17 starih osoba i one su bile žive spaljene. Vlada Praisavić ima kuću pored crkve gde je Crkvena Mala. On je primo u svoju kuću jednog teško ranjenog srpskog konjanika. Kad su došle Švabe, Praisović je pobegao misleći da će oni poštedeti njegovog ranjenika. Kad se vratio, našao je ovog siromaška vezanog i karbonizovanog u krevetu, ispod koga su divljaci naložili vatru. U kući Mirka Žikića bilo je 8 ranjenika. Od njih su zverovi spalili četvoricu, a ostale pobili. Starci, žene i deca, njih oko 100, bili su izvedeni pred kuću Milana Milutinovića, pobijeni najpre na razne načine i onda bačeni u kuću u plamenu. U ovom zlosrećnom Prnjavoru, ne vidi se ništa drugo sem izgorelih kuća i zajedničkih grobova gde počivaju izobličeni ostaci svih ovih ljudi, staraca, žena i dece, žrtava bestijalnog besa „kulturtregera“.

Da Vas podsetimo:  Živi i mrtvi sarajevski Srbi u istoj izbjegličkoj koloni

Autor: Dr Slobodan Ristanović, “Cerska bitka”, Muzej Jadra, Loznica, 1989.g

izvor:http://borbazaistinu.rs

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime