ZA KOPLjE JE IZNAD SVIH OSTALIH AKTERA NA POLITIČKOJ SCENI BiH
- Nakon skidanja američkih sankcija sa Dodika, njegovih saradnika i kompanija koje su vezivane za njegovo ime, stvari su postale očigledne. Uslijedio je muk u Sarajevu, ali i na ponekoj beogradskoj adresi.
- Sa nagađanjima: ko je i šta je Dodiku bilo od pomoći – izraelski lobi zbog podrške izraelskoj vojnoj intervenciji u Gazi; lobističke kuće angažovane od Vlade Srpske; izdaja Srbije i Rusije?
- Najpronicljiviji je, poslovično, Avdo Avdić, koji ukazuje da bi 4. novembra Ustavni sud BiH mogao Dodikovu presudu vratiti na ponovno odlučivanje, što bi značilo da je Dodik i dalje predsjednik te da, naravno, ni prijevremenih predsjedničkih izbora u Srpskoj neće biti
- Zasjedanje Ustavnog suda BiH jedni čekaju sa nadom, drugi sa strahom da će američki vjetar koji duva u Dodikova jedra oduvati Šmita, a Dejtonsku BiH vratiti na fabrička podešavanja. A upravo to iz Srpske uporno traže – povratak na slovo Dejtona
Piše: Predrag ĆERANIĆ
OVAJ test je nastavak prethodih u kojima sam ukazivao da je Dodik nepredvidiv, neuhvatljiv, nesalomiv, da je za koplje iznad ostalih aktera političke scene u BiH, te da je prepoznatljiv u regionalnim okvirima ali i da se njegovo ime često spominje u Moskvi, Pekingu, Vašingtonu.
Poredio sam ga i sa napadačem u čijim je nogama lopta, a da niko ne zna kamo će je uputiti i gdje će ona završiti.
Nakon skidanja američkih sankcija, ne samo njemu već i svim saradnicima i kompanijama koje su se vezivale za njegovo ime, stvari su postale očigledne. Muk u Sarajevu, ali i na ponekoj beogradskoj adresi.
Kako, zar je moguće, pa šta rade ti Amerikanci – bila su najčešća pitanja u čaršiji. Zatim su uslijedila nagađanja o tome ko je i šta je Dodiku bilo od pomoći: izraelski lobi zbog podrške izraelskoj vojnoj intervenciji u Gazi; lobističke kuće angažovane od Vlade Srpske; izdaja Srbije i Rusije.
U najkraćem, sarajevski analitičari ponašaju se ko guske u magli.
Najpronicljiviji je, poslovično, Avdo Avdić, koji u svojoj analizi za Istragu ukazuje da bi 4. novembra Ustavni sud BiH mogao Dodikovu presudu vratiti na ponovno odlučivanje, što bi značilo da je Dodik i dalje predsjednik te da, naravno, ni prijevremenih predsjedničkih izbora u Srpskoj neće biti.
Navedenu tvrdnju Avdić objašnjava Dodikovim dogovorom sa Amerikancima, a koji se etapno realizuje. Avdićev tekst je u kratkom vremenu uklonjen sa sajta. Vjerovatno zbog „uznemirivanja javnosti“. Jer, ono što najviše boli jeste Avdićevo saznanje da su američke diplomate od Kristijana Šmita tražile ostavku, a on odbio i rekao da će o njemu „odlučiti Nijemci“.
Hm, ako je zaista kako Avdo kaže, Šmitu se dobro ne piše.
Po Konakoviću i, uopšte, vladajućoj sarajevskoj „trojki“ pucaju svi, i SDA, i drugi sarajevski politički faktori. Krivi su što su Dodiku skinute sankcije i što je Srpska u kontranapadu i što niko ne zna koliko će Dodik golova zabiti. U Srpskoj opozicija i proopozicioni mediji trude se da „otkriju“ šta je to Dodik dao, prodao, kako bi ostao na vlasti. Dominiraju rezigniranost i politička depresija.
Zasjedanje Ustavnog suda BiH jedni čekaju sa nadom, drugi sa strahom da će američki vjetar koji duva u Dodikova jedra oduvati Šmita, a Dejtonsku BiH vratiti na fabrička podešavanja. A upravo to iz Srpske uporno traže – povratak na slovo Dejtona.
U Savjetu bezbjednosti UN 31. novembra održana je sjednica posvećena BiH. Ruski i kineski predstavnici Šmita su nazvali uzurpatorom, niko sem Britanca nije ga podržao. Komšić se ne računa, govorim o velikoj petorki (Rusija, Kina, SAD, Francuska, Velika Britanija).
Glas Srpske sada se daleko čuje. U Sarajevu nevjerica.
Srpska se pokazala kao tvrd orah i voćka čudnovata. Vijest o sankcijama kojih više nema preokupirala je medijsku scenu u BiH, pa i regionu.
EUROPOL je izdao saopštenje, a Slobodna Evropa objavila tekst pod nazivom „Razbijena mreža ruskih plaćenika, među 650 njih i državljani BiH“. Naširoko i nadugačko se piše sa fokusom na državljanima BiH za kojima se još traga.
Tako je to. Traže se oni koji su ratovali za Rusiju. Za onima koji su u Siriji pod komandom Nusreta Imamovića piše se sa empatijom i sagledava mogućnost povratka, resocijalizacije, a kazna – na kraju može da bude samo novčana. Skupiće braća pare.
Trampova politika u Siriji, a koju Al Džolani mora sprovesti, glasi da se strani ratnici moraju vratiti u zemlje odakle su došli. Bosanci još nisu došli na red, ali se čas deportacije bliži. I šta kada oni koji su ratovali za Al Kaidu i famoznu Islamsku državu osvanu u BiH? Ma ko za to mari.
U Beogradu se stanje na uzavrelim ulicama ne smiruje. Na prepunim novosadskim ulicama, ali i crkvama u Beogradu, Banja Luci i drugdje, održan je pomen žrtvama tragedije, na koje se prije tačno godinu dana sručila nastrešica željezničke stanice. Pad nastrešice pokrenuo je politički zemljotres od kojeg još podrhtava tlo Srbije.
U Srpskoj, ali i u BiH, svi su zagledani u Dodika. Šta će sad uraditi, koji je njegov naredni potez? E, kad bi znali …
