I ove godine povodom obilježavanja Međunarodnog dana nestalih iznose se podaci da se iz ratova devedesetih sa područja bivše Jugoslavije traga za još od 10.000 do 12.000 osoba. Broj nestalih varira u zavisnosti od kriterija koji se koriste za stavljanje neke osobe na spisak nestalih ali i stavova političkih elita u državama regiona.
Na područje Hrvatske, uključujući i područje bivše RSK (UNPA), prema posljednjoj Knjizi nestalih Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (2015), nalazilo se 2.138 (1.716 nestalih i 422 osobe čiji se posmrtni ostaci traže) nerasvjetljenih slučajeva, Pošto u Knjizi nije navedena nacionalna, vojna i državna pripadnost popisanih osoba, “Veritas” je izvršio uporednu analizu i ovog četvrtog (kao i prethodnih) izdanja sa svojom evidencijom, na kojoj se u vrijeme analize (jun 2016) nalazilo 1.859 osoba i sa spiskom nestalih koji je Hrvatska u decembru 2010. dostavila Međunarodnom sudu pravde uz svoj odgovor na kontratužbu Srbije u sporu po uzajamnim tužbama o genocidu, na kojem se nalazilo ukupno 1.024 osobe, i došao do sljedećih rezultata: sa “Veritasove” evidencije 974 osobe nalazilo se u toj knjizi, a 882 nije; sa hrvatskog spiska u Knjizi se nalazilo 839 osoba, a 215 nije; 56 imena iz oba popisa u Knjizi nalazila su se i na hrvatskom spisku i na “Veritasovoj” evidenciji; 365 imena iz oba popisa u Knjizi nije bilo ni na hrvatskom spisku ni na “Veritasovoj” evidenciji.
Na zvaničnom sajtu Uprave za zatočene i nestale, koja deluje pri hrvatskom Ministarstvu za branitelje, još uvijek je “nepoznata sudbina 1.482 osobe te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 411 smrtno stradalih osoba”. Sadašnja razlika u brojkama između Knjige i Uprave je u činjenici da je u međuvremenu jedan broj identifikovan sa oba spiska i na obe strane.
Uslov za ulazak u Knjigu nestalih nije stvarni nestanak već otvaranje zahtjeva za traženje kod nadležnog Crvenog krsta (nacionalnog ili međunarodnog) od strane nekog bliskog člana porodice nestale osobe, što znači da četvrta Knjiga ni u vrijeme objavljivanja nije sadržavala ažurirani popis svih osoba nestalih na području RH, a, kako stvari stoje, vjerovatno neće ni peto izdanje, za koje se najavljuje da će se objaviti do kraja ove godine.
Spisak nestalih Srba sa područja Hrvatske je mnogo veći i na današnji dan, prema Veritasovoj evidenciji, na njemu se nalazi 1.755 osoba, od kojih su 705 (40%) stariji od 60 godina. Najviše ih je nestalo u posljednjoj ratnoj godini 860 (49%), a zatim u prvoj 709 (40%). Među nestalima je 1.267 (72%) civila i 490 (28%) žena.
U zadnjih sedamnaest godina iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica, uključujući i one u organizaciji samih porodica, ekshumirano je ukupno 1.600 posmrtnih ostataka Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK, uključujući i one koji su sa njima živjeli i ratovali (1.494 u RH, 89 u BiH i 19 u R. Srbiji), od čega ih je do sada 1.214 identifikovano, dok ih još 386 čeka na identifikaciju (svi sa područja RH).
Od prošlog do ovog avgusta na području Hrvatske ekshumirana su 24 posmrtna ostataka srpskih žrtava (devet sa područja Like i 15 sa područja Korduna), dok ih je 40 identifikovano. Najviše i ekshumiranih i identifikovanih se odnosi na stradale u hrvatskoj akciji „Oluja” i poslije.
Veritas trenutno raspolaže pouzdanim podacima za više desetina poznatih mjesta ukopa sa 163 posmrtna ostatka srpskih žrtava na području Hrvatske, pokopanih uglavnom pod oznakom “nepoznat”, koji i dvadeset i četiri godine po prestanku rata, isključivo zbog opstrukcije hrvatske strane, čekaju na ekshumaciju.
Porodice nestalih osoba imaju pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih, društvo ima pravnu i moralnu obavezu pomoći im u njihovom traganju. To je moguće samo uz aktivnu saradnju porodica nestalih sa nadležnim organizacijama i institucijama.
Međunarodni dan nestalih je prilika i da se javnost podsjeti na patnju i bol članova porodica nestalih, ali i poziv porodicama da izvrše svoju obavezu – otvore zahtjev za traženje i daju krv za DNK, bez čega nema uspješne potrage.
