Krediti u ”švajcarcima” – roba sa greškom?

1
1082

Kad se povede rasprava o problemima građana koji su podigli kredite u švajcarskim francima, oni, koje ovaj problem ne dotiče, uglavnom je završavaju konstatacijom – kockali su i ko im je sad kriv.

svajcI ne mali broj ekonomista, malo uvijenijim rečnikom, deli isti stav. U takvim i sličnim zaključcima, retko ko se seti da su pojedini ministri, a pre svih Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom u vladi Vojislava Koštunice, podsticali na zaduživanje u “ švajcarcima”.

Takođe, Narodna banka Srbije nije ove kredite u vreme kad su se pojavili označila kao rizične. Prema procenama, najveći broj od oko 18 hiljada onih koji su poverovali da stručnjaci zaduženi za finansije u ovoj zemlji znaju bolje od njih, podigli su kredite da bi rešili stambeno pitanje.

Iz udruženja građana Efektiva navode da se poslednjih meseci povećao broj građana koji zbog nemogućnosti otplate kredita ostaju bez nekretnina. Jednostavno, višestruko uvećane rate više nisu u mogućnosti da otplaćuju. Kad su ova zaduženja počela, franak je vredeo oko 50 dinara, danas je preko 110 dinara.

U praksi to izgleda ovako – onaj čija je rata kredita pre 10 godina iznosila oko 20 hiljada dinara, sada svakog meseca mora da izdvoji blizu 60 hiljada dinara, ali pri tome nema utisak da smanjuje dug prema banci. Zbog činjenice da se ovde svaka vrednost od visine plate do cene robe meri evrom, onaj ko je podigao kredit u “švajcarcima” posle decenije otplate konstatuje da mu je glavnica, kad je pretvori u evro, skoro ista kao u vreme kad je plaćao prvu ratu.

Nedavna odluka Vrhovnog kasacionog suda da poništi odluku Apelacionog suda koji je odbio zahtev za raskid ugovora stambenog kredita indeksiranog u švajcarskim francima, pružila je novi ugao posmatranja na slučaj “ švajcarci”. Naime, u obrazloženju odluke stoji da nije sporan stav Apelacionog suda da promena kursa stranih valuta prema dinaru nije neuobičajena, ali to ne znači da svaka, pa i enormna promena kursa, predstavlja uobičajenu pojavu.

Da Vas podsetimo:  Rio Tinto ruši kuće u Nedeljicama, aktivisti sprečavaju, policija na terenu

Reč je, dakle, o dramatično izmenjenim okolnostima pa se postavlja pitanje da li su građani koji su se zadužili u francima mogli da računaju na višestruko jačanje ove valute. Kako bi trebalo da bude podeljena odgovornost u slučaju neoubičajene pojave? Ili preciznije, zašto bi najveći deo rizika bio samo na klijentima, a ne i na bankama koje su plasirale ove kredite. Ili na Narodnoj banci Srbije koja ih je ukinula 2011. godine kad je već bilo jasno da bi se malo ko usudio da ponovi grešku onih 18 hiljada čija prava i interese NBS nije zaštitila iako je zakon na to obavezuje. Rešenja koja su pojedine države u okruženju donele, olakšala su otplatu kredita onima koji su zaduženi u švajcarskim francima, ali je finansijiski teret namirenja banaka prebačen na budžet, odnosno na poreske obveznike.

Do sada su u ovoj priči samo banke oslobođene većeg rizika i posledica koje on sa sobom nosi. Kad je Srbija u pitanju, Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita preuzima deo rizika nenaplativosti kredita, što u praksi znači da 75% neto gubitka banke po osnovu nenaplaćenog kredita snosi Korporacija. Dakle, banke imaju garanciju da će ¾ njihovih potraživanja biti vraćeno.

Da li bi sudske presude u korist građana koji traže raskid ugovora po osnovu enormne promene kursa, mogle da otvore prostor da i banke snose veći deo odgovornosti za loš proizvod koji su plasirale na tržište? Ako to važi za one koji na tržište distribuiraju patike sa skrivenim oštećenjem ili automobile sa fabričkom greškom, zašto ne bi vredelo i za banke?

www.insajder.net

1 KOMENTAR

  1. Sve dok Narodan banka Srbije više brine o interesu banaka nego o interesu građana Srbije,sve dok vlada Srbije više brine o koristi stranih banka nego o koristi svojih građana – neće biti moguće rešenje kredita u švajcarcima. To mu nekako dođe kao deo u opštem paketu porobljavanja građana kroz ugrožavanje njihovih interesa i izbegavanja pružanja zaštite.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime