Čarkanja između Rusije i Ukrajine traju osam godina unazad, ali nije im pridavana globalna pažnja, sve dok sukob nije eskalirao u februaru tekuće, 2022. godine. Zaoštravanje sukoba povuklo je za sobom brojne socio-ekonomske posledice, a inflacija kojoj danas svedočimo direktna je posledica ratnih dešavanja. Međutim, rat u Ukrajini je doveo do još jedne, za ratnim vihorom pogođena područja, uobičajene pojave – migracije stanovništva.
Bežeći sa teritorije matičnih zemalja, sve veći broj Rusa i Ukrajinaca traži utočište u gradovima širom Evrope, prevashodno u Beogradu. Obzirom da se radi o porodicama više platežne moći, od kojih nemali broj pripada IT sektoru, nije im problem da plate visoke cene stanova, bilo da je reč o najmu ili o prodaji. Rusi i Ukrajinci ne pregovaraju oko cena – prihvataju ponuđene cene, čak i kada su objektivno previsoke, kako bi pronašli dom. Privremeni ili stalni, ostaje da se vidi.
Ogromna potražnja dovela je do fluktuacije cena na tržištu, kao što obično i biva, jer uslove ponude diktira potražnja. U narednim redovima se bavimo promenama na tržištu nekretnina u poslednjih pola godine – saznaćete koliko su se cene promenile usled priliva inostranog stanovništva, koja je prosečna cena kvadrata u prodaji, a koja u najmu, i koje lokacije se smatraju najpoželjnijim za život od strane Rusa i Ukrajinaca.
Izdavanje stanova u Beogradu
Za stanovima za izdavanje u Beogradu je oduvek vladala ogromna potražnja od strane studenata, zaposlenih i onih koji su želeli da iskuse čari života u prestonici. Stanovi, naročito manjih kvadratura i opremljeni, nestajali bi sa portala za nekretnine čim se pojave.
Potražnja je danas još veća nego nekada, ali promenila se, pogađate, u segmentu cene. Sudeći po informacijama sa vodećeg portala za nekretnine u Srbiji, NadjiDom.com, najpovoljnija cena najma stana u Beogradu je trenutno 500 evra. Za ovu simboličnu cenu možete unajmiti 60 kvadrata na Zvezdari ili 35 na Vračaru. Ostale cene su znatno više.
Najskuplje izdavanje stanova Beograd je na luksuznim lokacijama, kao što su Vračar, West 65 i Beograd na vodi, gde mesečni najam luksuznih stanova iznosi i do vrtoglavih 5500 evra! Bitno je napomenuti da su u pitanju stanovi velike kvadrature – trosobni, četvorosobni, pa čak i petosobni, koji su opremljeni najmodernijim nameštajem i odišu raskošom.
U Beogradu se izdaju i kompletne kuće, koje dostižu čak i više cene rente nego pomenuti stanovi: za luksuzne i prostrane vile u različitim delovima grada neophodno je izdvojiti sume od najpovoljnije koja iznosi 2000 do najskuplje od 11.000 evra mesečno!
Prodaja stanova u Beogradu
Za stanovima na prodaju vlada jednaka potražnja koliko i za stanovima za izdavanje, a i u ovom segmentu tržišta nekretnina svedočimo nepredvidivom rastu cena. Rusi i Ukrajinci nisu ograničili potragu za stanovima na iznajmljivanje, već rado i kupuju nekretnine u našoj zemlji, što se, prirodno, odrazilo na dodatni rast cena kvadrata.
Dok je u prigradskim naseljima moguće pronaći stanove velikih kvadratura po niskim cenama (recimo u Grockoj stan od 97 kvadrata košta 69.000 evra, a jednako povoljne cene se mogu pronaći i u Mladenovcu, Obrenovcu i drugim prigradskim opštinama), stanovi u samom gradu su znatno skuplji i dostižu cene i do 6000 evra u Beogradu na vodi.
U centralnim gradskim opštinama kao što su Vračar i Dorćol, stan od 40 kvadrata u proseku košta od 120 do 130.000 evra, što znači da je cena kvadrata oko 3000 evra. Prodaja stanova Beograd beleži značajan rast cena u odnosu na isti period prethodne godine, a kada i da li će se trend rasta zaustaviti – pitanje je na koje niko nema odgovor.
Podizanje cena rente – nefer ponašanje ili prilagođavanje uslovima tržišta?
Poslednjih dana sve više svedočimo potresnim pričama porodica i pojedinaca koji su ostali bez krovova nad glavama, jer su rentijeri značajno podigli cene najma. U novinama smo imali priliku da vidimo ispovest porodice sa petnaestomesečnom bebom, čija je kirija “skočila” sa 300 na 600 evra. Na društvenim mrežama se svakodnevno čitaju tvitovi i statusi potražnje za stanom, jer su vlasnici stanova duplirali ili čak utrostručili cenu najma.
Dok jedni osuđuju vlasnike stanova zbog pohlepe za ruskim i ukrajinskim novcem, drugi ih pravdaju – uslovi tržišta diktiraju cene, zašto bi neko izdavao stan za simbolično malu sumu kada može iskoristiti priliku da zaradi znatno više. Ko je u pravu – ako nas pitate, obe strane. Razumemo i ogorčenje podstanara, i rezonovanje stanodavaca.
Postavlja se i neizbežno pitanje ko će rentirati stanove po vrtoglavo visokim cenama jednoga dana kada Rusi odu? Ako uopšte odu, jer se sukobu na istoku kraj i ne nazire. Odgovore na ova pitanja nemamo. Ostaje nam da svedočimo protoku vremena i promenama koje donosi.