Sarajevo iz slavne srpske prošlosti

0
321

PIŠE: Slavko Jovičić Slavuj

Sjećanja ljekara Milana Jojkića

“Sarajevo se obuklo u najsvečanije ruho, da dočeka srpsku vojsku, da dočeka braću srpsku iz Srbije…a na Žutoj tabiji, na mjestu na kome se decenijama vila carska austrijska zastava, vije se srpska. Vije se kao simbol slobode, pozdravlja veselo lepršajući se u zraku, junačku, nepobjedivu srpsku vojsku…Potpukovnik Ranković i ja, svaki u svome kutu, naslonjeni glavom na ruku, sjedimo, ćutimo i plačemo…”

Ovo su sjećanja ljekara Milana Jojkića sačuvana u djelu “U Susret srpskoj vojsci u Sarajevu 1918.”. Jojkić je bio u tročlanoj delegaciji Narodnog Vijeća koja je bila određena za sastanak sa Vojvodom Stepom u Višegradu. Na tom sastanku je dogovoren ulazak srpske vojske u gradove, kako bi se uspostavio red.

Prvi srpski vojnik u Sarajevu

U voz koji je krenuo 6. novembra 1918. u 10 časova iz Višegrada za Sarajevo, ukrcali su se vojnici 14. puka Timočke divizije. Komandovao im je Živan Ranković. Osim njega, u voz su se ukrcali njegov ađutant, kapetan Petrović, sa više oficira, vojni sveštenik te 160 vojnika. U Sarajevo su ušli u 16:30.

“Narod koga je bilo oko 30 000, sa prekinutim disanjem, očekivao je da vidi prvog srpskog vojnika. Prvi je iz voza iskočio potpukovnik Živan Ranković. Vitka i simpatična pojava mladog srpskog potpukovnika učinila je neobično divan utisak. Izrazima oduševljenja i radosti nije bilo kraja”.

Ranković je ostavio utisak i na Jojkića koji piše za njega da plijeni pojavom kao da ga je “Srbija izabrala da osvaja srca kao što je osvajao zemlje i gradove. Govorio je glasom melodičnim, lasnim, mekim. Vidi mu se da je uzbuđen i tronut do srca. U kratkom svom govoru izrekao je sve što osjeća srpski vojnik kad prvi put u životu stupa na bratsku bosansku zemlju.”

Da Vas podsetimo:  Svi zaboraviše na profesoricu Radu Višnjić iz Bara

Ulice kojih više nema

Živan Ranković i 6. novembar. Trg i ulica nekadašnjeg Sarajeva te Obala Stepe Stepanovića, čuvale su uspomenu na ovaj slavni datum koji je nekada bio u srcima svih stanovnika Sarajeva, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.

Trg podno Bistrika, formiran početkom 20. vijeka izgradnjom austro-ugarskih vojnih zgrada sa obje njegove strane(zbog toga na početku nazvan Vojni trg), dobio je 10. januara 1919. godine ime Rankovićev trg. Nakon Drugog svjetskog rata nazvan je Trg 6. aprila, po nekom novom oslobođenju, da bi 1993. ponio naziv Austrijski trg koji nosi i danas. Oni koji su mu dali ime time prikrivaju, ali ne i prekrivaju, i 6. novembar i 6. april.

Ulica Bistrik, koja ide od Miljacke, pored nekadašnjeg Rankovićevog trga,pa sve do vrha Bistričkog potoka, tako se nazivala do 1931. kada je dobila ime po 6. novembru, Danu oslobođenja Sarajeva. Izuzev Drugog svjetskog rata, taj naziv je nosila sve do 1993. kad je opet preimenovana u Ulicu Bistrik.

O Stepi Stepanoviću i njegovoj obali, koja je ponijela to ime 1919, malo je jedan tekst. Obala je nosila ime jednog od najslavnijih i najomiljenijih srpskih vojskovođa koji je za kratko vrijeme službovanja u Sarajevu osvojio simpatije svih njegovih stanovnika. Tokom Drugog svjetskog rata nosila je naziv po Adolfu Hitleru, da bi vojvoda dobio svoju obalu odmah po oslobođenju. Od 1993. nosi naziv Obala Kulina bana.

Ko nas spriječava da budemo pravi potomci naših slabnih predaka

Ovo nije tekst o promijenjenim sarajevskim ulicama. Ima ih i previše. I sva srpska imena ulica, trgova i institucija su zamijenjena bošnjačkim imenima. Preimenovana su imena ulica, trgova, škola, naselja shodno političkom trenutku. Ovo je tekst o nama, sarajevskim Srbima, koji su držali do uspomena na neko drugo Sarajevo. U svim periodima, osim u današnjem. Istočno Sarajevo nema ulicu ni 6. novembra ni Stepe Stepanovića, ni Živana Rankovića, ali ni Milana Jojkića, čovjeka po čijoj biografiji bi se mogao film snimiti. Banjaluka ima ulicu u centru grada po prvom srpskom vojniku koji je ušao 1918. a koliko vas je znalo prije ovog teksta za Živana Rankovića?

Da Vas podsetimo:  KiM u svetlosti dokumenata: povodom izjava albanske strane da su Njemanići ‘“Albanci“

Nažalost, ne poštujemo mi našu slavnu srpsku prošlost, a bez sjećanja nikad nećemo biti ono što smo bili.

Imamo prelijep trg koji se zove – Trg REPUBLIKE SRBIJE. Trg je svečano otvoren u oktobru proše godine. Jedna od veza između te države i ovog grada /Istočnog Sarajeva/, zove se REPUBLIKA SRPSKA.

Izvor: Balkanska geopolitika

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime