Sokolsko društvo u Velikoj Kikindi

0
1546
Velika Kikinda 06.10.1937 / Foto: printscreen

U Banatu pre Prvog svetskog rata madžarske vlasti dozvoljavale su osnivanje društava samo u strogo gimnastičkom smislu. Čim bi društvo htelo da pruža otpor, vlasti su zabranjivale dalji rad društva. U Banatu osnovani su 1908. devojački Soko u Kikindi, 1908. Vranjevo, 1910. osnivanje srp. gimnastičkog društva u Vršcu, 1907. „Snaga” u Mokrinu, 1911. Srpski Soko u Pančevu, Srpski Soko u Velikoj Kikindi, 1914. Bečkereku. (1) U Velikoj Kikindi učitelj Slavko Laković okupio je oko trideset mladih ljudi sa željom da osnuje sokolsko društvo. Kikinda je bila sokolska matica za Banat. Pomogla je osnivanje sokolskih gnezda, pa je i u Budimpešti bila njena filijala. (2)

Srpski soko održao je u Velikoj Kikindi slet Banatskih sokola na Vidovdan 1914. Nakon toga dana bila su sokolska društva ukinuta, a viđeniji predstavnici internirani. Vođe Srpskog sokola u Velikoj Kikindi Branko Roler, Slavko Laković, Milutin Jakšić i drugi bili su zatvoreni i osuđeni od suda u Segedinu. (3) Starešina Slavko Laković i zamenik starešine Kosta Šević, bili su osuđeni na dve godine i 6 meseci robije; a načelnik društva Branko Roler, na tri godine robije.

Posle rata društvo je obnovljeno. Prva skupština održana je 21 aprila 1919. Prvih godina bio je slab rad društva. U godini 1923. društvo je pojačalo svoj rad. Prvi župni slet u Velikoj Kikindi bio je 1924. U Velikoj Kikindi priređena su još dva sleta, 1929. i 1933. (4) Sokolska fanfara u Velikoj Kikindi osnovana je 4. aprila 1924. (5) Sokolsko društvo Velika Kikinda preuzelo je od 1. oktobra 1930. nastavu gimnastike u Državnoj osnovnoj školi. Po sokolskom sistemu radilo se u 36 odeljenja, od kojih je svako imalo, prema nastavnom planu, po jedan čas nedeljno gimnastike. Prosečan broj dece sa kojom se vežbalo iznosio je 1.900. Za svoj rad sokoli su imali odobrenje od svih nadležnih vlasti, uključujući Ministarstvo prosvete. Društvo je održalo svoju svečanu sednicu 6.septembra 1930. Na sednici je govorio starešina društva Stojan Jakšić. Posle sednice priređena je povorka, u kojoj su osim predstavnika vlasti, vojske i sokola učestvovali i ostali građani. Uveče je bila priređena igranka. Šumadijski seljaci su došli 5. oktobra 1930. da vrate posetu Banaćanima. Sokolsko društvo je korporativno sa svojom muzikom dočekalo goste i otpratilo ih u grad. Na banketu priređenom u čast gostiju 7. oktobra 1930. svirali su naizmenice sokolska muzika i sokolski tamburaši. Sokolsko društvo je 5. oktobra 1930. dočekalo Kruševljane, pevačko društvo „Obilić” u Velikoj Kikindi. U ime grada i zanatlijskog zbora pozdravio ih je starešina društva Stojan Jakšić. Na zabavi istoga društva priređenoj istog dana uveče, među tačkama svirala je sokolska muzika, a na igranci svirali su sokolski tamburaši. Na svečanoj sednici Sokolskog društva 12. oktobra 1930. povodom Koruškog dana bilo je prisutno preko 120 članova. Predavanje je održao starešina sreskog suda Paja Klinovski, zamenik starešine sokolskog društva. Na sednici su bili prisutni i predstavnici vlasti.

Da Vas podsetimo:  Vučić najavio povećanje minimalca na 400 evra što je nedovoljno za pristojan život
Srpski sokoli u Velikoj Kikindi / Foto: printscreen

Veliku Kikindu posetili su 13. oktobra 1930. ministri Kumanudi, Srškić i Demetrović. Ministre je sa ostalim građanstvom dočekalo i sokolsko društvo sa svojom muzikom. (6) Dom društvo je osvećen 1 decembra 1931. Kad se rešavalo šta bi društvo uradilo za Sokolsku Petrovu petoletku, rešili su da se takozvana Stevančeva Bara isuši, pošumi i da se na isušenom zemljištu napravi vrt dostupan građanima. Time je društvo preuzelo obavezu da pretvori u vrt osamnaest i po katastarskih jutara. Na čelu tehničkog odbora bio je inženjer Mita Nikolajević, direktor vodne zadruge u mestu, a predsednik finansijskog odbora bio je advokat dr. Petar Bojanić. Za isušivanje je dato 300.000 dinara. Na čelu društva bio je dr. Petar Bojanić.. Tehnički rad vodio je Blagoje Strajnić sa Biserkom Savić-Brašovan. Društvo je izdalo Spomenicu Sokolskog društva Velika Kikinda, koju je napisao Stojan Jakšić. (7) Sokolska župa Veliki Bečkerek-Petrovgrad obuhvatala je do 1941. društva : Aleksandrovo, Alibunar, Aradac, Banatsku Palanku, Banatski Karlovac, Banatsko Karađorđevo, Barandu, Bašaid, Belu Crkvu, Bečej, Botoš, Dobricu, Dragutinovo, Guduricu, Đalu, Elemir, Farkaždin, Iđoš, Ilandžu, Jankov Most, Jarkovac, Jaša Tomić, Katarinu, Klariju, Klek, Konak, Knićanin, Kusić, Kovačicu, Krstur, Kumane, Kaluđerovo, Sirču, Sečanj, Srpsku Crnju, Srpski Itebej, Begej sv. Đurđe, Melence, Mošorin, Ninčićevo, Novu Crnju, Novu Kanjižu, Novi Bečej, Opovo, Orlovat, Padej, Perlez, Padinu, Podlokanj, Rusko Selo, Sakule, Senad, Taraš, Potiskog sv. Nikolu, Tomaševac, Uljmu, Veliku Kikindu, Veliki Bečkerek, Vel. Bečkerek I, Vršac, Vel. Bečkerek II, Veliki Torak, Vojvodu Stepu, Čentu, Vladimirovac, Margiticu, Veliku Gredu, Čoku i Crnju. (8) Sokoli su pomagali izbeglice iz Čehoslovačke. Sokolsko društvo u Velikoj Kikindi priredilo je decembra 1939. sokolsko veče u okviru Petrove petoletke. Pročitano je pismo čehoslovačkog poslanika u Parizu Osuskog, koje je uputio sokolima i građanima u Velikoj Kikindi, zahvaljujući na gostoprimstvu ukazanom izbeglicama iz Čehoslovačke, u martu 1939. (9) Posle Aprilskog rata 1941. sva sokolska društva bila su zabranjena.

Da Vas podsetimo:  Danas je Sveti Nikola

Saša Nedeljković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije


Napomene :
1. Dušan M. Bogunović, „Sokolska banatska Župa u Bečkereku”, „Sokolski Glasnik”, Zagreb, 1920, br. 6, str. 295-301;
2. Ferdo Vigele, „Spomenica Sokolskog društva Velika Kikinda”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 28 juni 1940, br. 26, str. 8;
3. Dušan M. Bogunović, „Sokolska banatska Župa u Bečkereku”, „Sokolski Glasnik”, Zagreb, 1920, br. 6, str. 295-301;
4. Ferdo Vigele, „Spomenica Sokolskog društva Velika Kikinda”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 28 juni 1940, br. 26, str. 8;
5. A.T. „Sokolsko društvo u Vršcu”, „Sokolski Glasnik”, u Ljubljani, 15. junija 1926, br. 10-11, str. 123, 124;
6. „Sokolsko društvo Velika Kikinda”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 1. novembar 1930, br. 27, str. 6;
7. Ferdo Vigele, „Spomenica Sokolskog društva Velika Kikinda”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 28 juni 1940, br. 26, str. 8;
8. Pavle Vračarić, profesor pedagogije i psihologije, „Sokolske župe, društva i seoske čete”, „Oko Sokolovo”, Beograd, decembar 2013, br. 47-48, str. 22;
9. „Kratke vesti iz našeg Sokolstva”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 22 decembar 1939, br. 51, str. 2;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime