U Srbiji je nastavljen trend pada stočarstva, što se vidi iz prošlogodišnjeg popisa poljoprivrede čiji su prvi rezultati nedavno predstavljeni. Pala je i potrošnja svih vrsta mesa koja je 90-tih godina prošlog veka bila 65 kilograma po glavi stanovnika, a sada je oko 42 kilograma. Iako je svinjsko meso u Srbiji dominantno u potrošnji, sve je manje i grla svinja. Tako je njihov broj za 11 godina smanjen za čak milion.
I onda recite da se to nije radilo planski.
Prema prvim rezultatima popisa poljoprivrede iz 2023, broj svinja u Srbiji je 2.263.705, što je 30,7 odsto manje u odnosu na anketu o strukturi poljoprivrednih gazdinstava iz 2018.
Ukupan broj svinja na popisu poljoprivrede iz 2012. bio je 3.403.288, što znači da je za 11 godina njihov broj smanjen za 1.139.583.
U istom periodu, broj goveda je sa 908.990 smanjen na 725 408.
To je otvorilo pitanje kako sprečiti dalje smanjenje stočnog fonda.
Stručnjaci navode da je država poslednjih godina povećavala posebno subvencije u stočarstvu i po grlu stoke, ali i naglašavaju da se stočarstvo najsporije obnavlja.
„Kod svih vrsta stoke je došlo do pomaka u podršci, ali ne možete brzo obnoviti stočarstvo zbog bioloških specifičnosti“, rekao je za Euronews Srbija agroekonomista Milan Prostran.
Kolike su subvencije u stočarstvu?
Šest od deset gazdinstava bavi se stočarstvom, ukupno 313.495, a kako za Euronews Srbija navode u Ministarstvu poljoprivrede, gazdinstava sa svinjama ima 57.259.
Radi suzbijanja takozvane epidemije afričke kuge domaćih svinja, u Srbiji je izvršena eutanazija oko dva odsto celokupnog stočnog fonda, a u Ministarstvu poljoprivrede navode da to ne bi trebalo značajnije da utiče na tržište mesa u narednom periodu.
Do sada je u svrhu klanja za sopstvene potrebe na ugroženom i zaraženom području od afričke kuge svinja izvršeno klanje 2.099 domaćih svinja.
U periodu 2023. godine do 1. februara ove godine ukupno je eutanazirano 79.266 svinja.
Za uginule i ubijene svinje po hitnom postupku predviđena je puna novčana naknada vlasnicima životinja.
Kako navode u Ministarstvu, prošle godine je za obeštećenje na ime ubijenih svinja, u cilju sprečavanja širenja bolesti, isplaćeno 3,3 milijarde dinara.
Trenutno je takozvana afrička kuga svinja aktivna u osam upravnih okruga koja su proglašena zaraženim područjem na osnovu Rešenja donetih tokom 2023. godine i to za Mačvanski, Sremski, Podunavski, Braničevski, Južnobanatski, Zaječarski okrug i Grad Beograd, a u 2024. godini je doneto Rešenje o proglašenju za Kolubarski upravni okrug.
U 2024. godini novih žarišta je 19 u Mačvanskom, Kolubarskom, Sremskom, Podunavskom i Beogradskom okrugu.
NultaTačka/Euronjuz
