Dr Vladan Đorđević bio je jedan od gimnastičara koji su delovali u družini Stevana Todorovića. Studirajući 1863-1869. medicinu u Beču uvideo je koliko je doprineo Nemačkoj Janov pokret telesnog vežbanja (Turneri). Po povratku sa medicinskih studija dobio je dužnost načelnika Sanitetskog odelјenja. Smatrao je da treba i u Srbiji otpočeti sa sistematskim telesnim vežbanjem. Predložio je ministru Milutinu Garašaninu da se organizuje gimnastičko društvo. Pripremajući osnivanje gimnastičkog društva u Beogradu, uputio je pisma učitelјima gimnastike Stevanu Todoroviću, Ljubomiru Iliću i Ferdu Mihokoviću sa pitanjem dali su spremni da dobrovolјno rade u društvu ako bude osnovano. Posle pristanka, sazvao je 20. 12. 1881. zbor uglednih građana u sali „Srpske krune“ kod Kalemegdana. Zbor je održan pod predsedništvom Stevana Todorovića, a u prvom redu sedele su jedan kraj drugog vođe liberala, naprednjaka i radikala : Radivoj Milojković, Milutin Garašanin i Nikola Pašić (1). Na narednom zboru održanom na istom mestu 26.12.1881. usvojena su pravila (Uredba) Beogradskog društva za gimnastiku i borenje. Po pravilima društvo se staralo da radi na razvitku i unapređivanju telesne snage i zdravlјa svojih članova; da osniva nova društva koja bi pored gimnastike širila svest narodne zajednice; da obrati pažnju na narodne igre uvodeći ih u svoje vežbe; i da o svom trošku sprema učitelјe gimnastike (2). Na skupštini održanoj 3.1.1882. izabrana je uprava društva. U upravu su izabrani Stevan Todorović, osnivač družine za gimnastiku iz 1857. i Laza Kostić, jedan od osnivača Sokolskog društva u Novom Sadu 1874. Redovna vežbanja počela su 17.1.1882. u suterenu zgrade Crvenog krsta. Od gimnastičkih sprava društvo je koristilo vratilo, razboj, konja, jarca, konopac za penjanje, nekoliko đuladi za vežbanje i desetak palica. Kod Delijske česme jula 1882. društvo je priredilo Javni čas mačevanja. Dr Vladan Đorđević i društvo priređivali su akademije i koncerte u Narodnom pozorištu. Glasnik društva bio je list „Narodno zdravlјe“.
Na predlog Vojislava Rašića Beogradsko društvo za gimnastiku i borenje na skupštini održanoj 7. aprila 1891. prihvatilo je sveslovensku sokolsku ideju i promenilo naziv u Beogradsko gimnastičko društvo „Soko“.(3) Rašić je predlagao vladi Srbije da obezbedi 200.000 franaka za zidanje sokolskog doma u Beogradu. (4) Sokoli su za podizanje svojih domova organizovali svečane akademije, zabave i lutrije. Sokolsko društvo Beograd „Matica” priredilo je sokolsku akademiju 4. januara 1931. u „Manježu”. Starešinstvo je uputilo poziv : „Molimo Vas, da izvolite sa svojom porodicom posetiti ovu Akademiju, koja je izraz sokolskog rada našeg Društva i koja treba da bude propaganda za sokolsko vaspitanje naše omladine”. Program akademije bio je : Pozdrav starešine društva. 1. Muška deca : „Veslači” – Očenašek – Matejovec 2. Ženska deca : „Dečije igre” -Vojnović – Pospišil 3. Muška deca : „Strelci” – Ristić – Gosek 4. Muški podmladak : „Petica” – Primožić 5. Članovi II : „Primorac” – Der – Šrabec 6. Članovi i članice III : „Moravska beseda” Posle je bio odmor. 7. Članovi I : Vežbe na visokom razboju 8. Muški podmladak : „Dvadesetica” – Jeftimijades – Pospišil 9. Ženski podmladak : „Novi smerovi” – Novelkova – Pospišil 10. Članovi : „Na straži” – Prmožić 11. Članice : „Dalmatinski šajkaš” – Janković – Šrabec 12. Članovi I : „Faust” – Ristić – Guno. Sokolana društva tada je bila u Bosanskoj ul. 32.
U spomen Tiršu priredio je čehoslovački odsek Sokolskog društva Beograd “Matica” 28.marta 1931. akademiju u Čehoslovačkom domu u Beogradu. Bilo je prisutno brojno članstvo beogradskih sokolskih društava. Između ostalog članice su izvele tačku “Naše primorje” od Vojnovićeve. Za muziku su korišćeni primorski motivi. Tačka je bila posvećena starešini društva admiralu Prici. (5)
Beogradska opština dodelila je Sokolskom društvu zemlјište za gradnju doma 1910. Posle Prvog svetskog rata Sokolsko društvo Beograd Matica nastavilo je rad na izgradnji doma. Temelјi su udareni 6.oktobra 1929. i onda se stalo zbog nedostatka sredstava. Dom je završen i osvećen 1936. Nazvan je „Sokolski dom Kralјa Aleksandra I”. Projektovao ga je član Matice Momir Korunović, a otvorio ga je starešina društva, dr Milan Glavinić. Svečanosti su prisustvovali dr. Đura Paunković, rektor Univerziteta dr. Bogdan Gavrilović i svi tada živi nekadašnji starešine „Matice”. (6)
Na javnom času Sokolskog društva Beograd–Matica održanom na letnjem vežbalištu u Deligradskoj ulici 1 juna 1940, održana je košarkaška utakmica između odelјenja Škole za telesno vaspitanje Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda i odelјenja sokola. U programu javnog časa učestvovalo je 856 sokola i sokolica. Zasluga za održavanje javnog časa pripadala je načelniku Žicu i načelnici Žicovoj. Na vežbi je bilo preko 5.000 gledalaca. Pred početak javnog časa govorio je starešina društva Andra Petrović, general u penziji. Istakao je : „Kroz ovu vežbu uverićemo se, da našu vojsku i sokolstvo spaja isti duh ista načela i da se sokolstvo i vojska uzajamno pomažu u vaspitavanju omladine.” Najveće odobravanje dobili su pitomci podoficirske škole, za izvođenje simboličkog sastava sa puškama „Naprej” (sastav F. Žica, a muzika D. Jenka).Na razboju su nastupala starija braća Miroslav Vojinović, Otokar Novotni i Dragi Jovanović. Posle izvedenog programa bilo je sokolsko veselјe. Velike prostorije doma bile su male da prime tako veliki broj posetilaca. Čist prihod javnog časa bio je namenjen vojsci za naoružanje. (7) Sav prihod od Javnog časa Sokoli su namenili za kupovinu puškomitralјeza za Drugi gvozdeni puk „Knjaz Mihajlo“. Puškomitralјez je dobila 5 četa 2 pešadijskog puka. (8)
Proslava Dana Ujedinjenja 1940. u društvu počela je govorom starešine Andre Petrovića. Čitana je poslanica Saveza Sokola, predavano je o značenju Prvog decembra (Spernjak), prevedena su deca u naraštaj i naraštaj u članstvo, podelјene su diplome takmičarima i medalјe strelcima prve klase. U drugom delu nastupio je član drame M. Živanović sa recitovanjem pesme „Čujte nas …”. Članica drame Milica Bošnjaković pevala je narodne pesme. …. . (9)
Između studenata škole za telesno vaspitanje i sokola iz društva Beograd-Matica igrane su utakmice u košarci. Utakmice su održane 8 decembra 1940. Predigru su igrale studentkinje iz škole i naraštajke Sokolskog društva Beograd-Matice. Brojna publika je sa interesovanjem pratila prvu javnu žensku košarkašku utakmicu u Beogradu. Glavna utakmica bila je između studenata Škole telesnog vaspitanja i članova Sokolskog društva Beograd-Matica. U ekipi „Matice” bili su Maržan, Stojković, Stefanović, Kačer, V. Tričković, M. Tričković, Mišelјić, Debelјa, Aksentijević i Nikolić. U ekipi studenata ŠTV bili su Vlahović, Klojčnik, Vasilјev, Dančević, Kokot, Bergant i Lahman. Sudio je savezni sudija Milan Kobalija. „Matica” je pozvala u Beograd sokole iz Petrovgrada (danas Zrenjanin) radi utakmice 15 decembra 1940. u Sokolskom domu u Deligradskoj ulici. Sokolsko društvo Petrovgrad-Matica imalo je dobru ekipu košarkaša. (10)
Tokom Drugog svetskog rata sokolane su koristile sve strane. Sokoli su bili zabranjeni posle Aprilskog rata 1941, i nisu mogli da utiču na događaje. Posle Drugog svetskog rata većina sokolskih domova ustuplјena je Savezu za telesno vaspitanje Partizan Jugoslavije. Od obnove Saveza Sokola 1992. pa do danas bivši sokolski domovi nisu vračeni sokolima. Sokolsko društvo Beograd Matica obnovilo je rad 1994. Važeći Zakon o povratku oduzete imovine isklјučio je sokolska društva i njemu slične organizacije uz obrazloženje da ova društva nemaju kontinuitet u radu. Predstavnici obnovlјenog Sokolskog društva Beograd Matica su na molbu upućenu Gradu Beogradu dobili odgovor da dom „ne treba poveriti društvenoj organizaciji na upravlјanje obzirom na vrednost objekta.” U vezi akcije za povratak imovine Savez Soko Srbije je održao sastanak u prostorijama Srpskog lekarskog društva 23.6.2016. sa udruženjima građana. Učestvovala su društva Srpsko lekarsko društvo, Sokoli, Naša Krila, Sveti Sava, Planinarski Savez Srbije, Kolo Srpskih Sestara, …. . (11)
Saša Nedelјković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije
Napomene:
1. Milojko Jeftimijades, „Dr. Vladan Đorđević”, „Oko Sokolovo“, Beograd,1 novembra 1938, br.9, str.213-214;
2. Vojislav Rašić, „Istorijski razvitak gimnastičkih društava u Srbiji“, „Srpski vitez“, Beograd, 1 april 1912, br.4, str.90;
3. Pravila Građanskog gimnastičkog društva Dušan Silni“, Rad Građanskog gimnastičkog društva „Dušan Silni”, Beograd, 1892, str.28;
4. Prof. dr. Vladan Vukašinović, Pavle Vračarić, „Vojislav Rašić, velikan gimnastike i sokolstva”, „Oko sokolovo”, Beograd, jun 2016, br. 59-60, str. 28;
5. „Akademija”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 30. aprila 1931, br. 18, str. 3;
6. „Sizifovski poduhvat sokola”, „Oko sokolovo”, Beograd, jun 2016, br. 59-60, str. 29;
7. I. Sedlaček, „Odličan javni čas Sokolskog društva Beograd-Matica”, „Sokolski glasnik”, Beograd, 7 juni 1940, br. 23, str. 2;
8. Andra Mih. Petrović, „Soko i vojska“ „Oko sokolovo“, Beograd 1940, br. 8, str. 128-129;
9. M. „Prvi decembar u beogradskim društvima”, „Sokolski glasnik”, Beograd, 6 decembar 1940, br. 49, str. 5;
10. Marijan Maržan, „Utakmica u košarci u Beogradu”, „Sokolski glasnik”, Beograd, 13. decembar 1940, br. 50, str. 4;
11. Mirolјub Seratlić, Izveštaj Komisije za povrataćaj imovine Sokolskog društva “Beograd-Matica”, “Oko sokolovo”, Beograd, jun 2016, br. 59-60, str. 29, Gabrijela Kragujević, “Sa sastanka Komisije”, 32;
Соколство заслужује подробно проучавање.