Bazen u Lajkovcu kao Skadar na Bojani

0
1794

Bazen u Lajkovcu, koji je trebalo da bude završen pre dve godine i za koji je opština Lajkovac podigla kredit od dva miliona evra, još nije završen, a cena je u međuvremenu porasla za više od milion evra, saznaje Pištaljka iz dokumentacije koju je dobila iz ove opštine.

Zatvoreni bazen trebalo bi, kako najavljuju opštinski čelnici, da bude otvoren u septembru, nakon što su čak osam puta pomerani rokovi za završetak izgradnje. Iako će bazen tada biti otvoren za posetioce, njegovo otvaranje neće značiti i konačan završetak radova.

U Izveštaju o realizaciji kapitalnog projekta, koji je opština Lajkovac u julu ove godine poslala Ministarstvu finansija, navodi se da su ukupni planirani troškovi izgradnje celog kompleksa bazena oko 390 miliona dinara, odnosno 3,3 miliona evra. Ta sredstva uključuju izgradnju bazena, trafostanice i kotlarnice, uređenje okoline bazena, priključak na struju, nadzor radova i tehnički prijem. Kako je lokalnim medijima rekao predsednik opštine Andrija Živković, bazen bi trebalo da bude otvoren za javnost 17. septembra na Dan opštine, iako radovi na uređenju parcele neće biti završeni.

Izgradnja bazena iz prvog ugovora potpisanog još u maju 2016. godine sa beogradskom firmom „Alex engineering and construction“ koštala je 246 miliona dinara, a posle tri aneksa dostigla je cifru od 279 miliona dinara. Sa istim izvođačem potpisan je još jedan ugovor u julu ove godine vredan oko 14,5 miliona dinara za dodatne radove na enterijeru, koji obuhvataju ugradnju elektroinstalacija, kablova, vrata i slično.

Prema navodima čelnika opštine, izgradnju kotlarnice i trafo stanice finansira Elektroprivreda Srbije sa 55 miliona dinara.

U ovom projektu postoji dosta nelogičnosti i kada su u pitanju rokovi za završetak radova. Ugovor za izgradnju bazena potpisan je u maju 2016. godine, i kako je Pištaljka već objavila, od početka se kasnilo s radovima. Od devet aneksa ugovora, u čak osam se traži produženje roka. Prvo produženje roka je traženo u julu 2017. godine i to do oktobra, da bi u oktobru zatražili produženje do januara, a u januaru do maja.

Da Vas podsetimo:  Čemu se Srbi još mogu nadati?
Foto: printscreen ( pistaljka.rs )

Svi ovi zahtevi izvođača radova da im se produže rokovi su prihvaćeni, a u samim aneksima nema konkretnih objašnjenja zašto je to urađeno. Tek u petom aneksu koji je potpisan 25. aprila prošle godine, navodi se da „od 26.02. do 05.03. na gradilištu nije bilo aktivnosti zbog crvenog meteo alarma, temperature od -18 i snega”.

Takođe se navodi da su tokom januara i februara bili predviđeni radovi za koje se zahtevaju konstantne temperature iznad pet stepeni (?!), a pošto je bilo oko nula stepeni, nije bilo uslova za njihovo izvođenje. Ovo nesvakidašnje objašnjenje izvođača je ipak prihvaćeno pa je rok pomeren na prvi jun, da bi zatim opet bio pomeren, sada za 15 dana, kada je razlog bila privremena obustava opštinskog budžeta.

Međutim, u junu izvođač opet traži produženje rokova za 110 dana zbog poplave. Izvođač navodi da je objekat ugovoren „bez pripadajuće infrastrukture odvodnjavanja kišnice” koja se odliva direktno pod temelje,  zbog čega  je voda prodrla u mašinsku prostoriju i veliki bazen. U obrazloženju se kao otežavajuća okolnost navodi i glinena struktura zemljišta. Zato izvođač traži dodatno vreme da bi obezbedio potrebne instalacije, sanirao prodor vode, postavio hidroizolaciju bazena i keramičke pločice, kao i da bi se sve ugrađeno na vreme osušilo.

Nelogično je da izvođač radova tek dve godine nakon sklapanja posla konstatuje da objekat koji gradi nema rešen problem odvoda kišnice i da ta kišnica ugrožava temelje, kao i da sve to komplikuje glineno tlo, pogotovo ako je taj isti izvođač radio i projektnu dokumentaciju. Rok je opet pomeren na treći oktobar 2018. godine. Međutim, ni to dodatno vreme nije bilo dovoljno.

Novim aneksom od prvog oktobra radovi se produžavaju za još 64 radna dana do 5. decembra. U opširnom obrazloženju izvođač navodi da izrada hidroizolacije zahteva deset dana mirovanja po postavljanju, zatim da je za proveru velikog bazena potrebno vreme i to 20 radnih dana za postepeno punjenje, pa sedam dana za ispitivanje i 27 dana za postepeno pražnjenje. Sve to, kako se navodi, zbog činjenice da ne postoji priključak na kanalizaciju. Ni ovo pomeranje nije bilo dovoljno, pa su početkom decembra radovi opet produženi do 20. januara ove godine.

Da Vas podsetimo:  Da li treba da zamrzavamo cene u radnjama?

Potpisivanjem svih ovih aneksa opština Lajkovac je pristala na kašnjenja i na taj način se odrekla mogućnosti  da naplati penale u visini od oko 250.000 dinara za dan kašnjenja, s tim što iznos kazne nije mogao biti veći od 12,3 miliona dinara. Ugovor sa izvođačem previđa i uvođenje novih izvođača radova u slučaju da postojeći ne može da ispuni predviđenu dinamiku.

Sve ove nelogičnosti pokušali smo da razjasnimo u razgovoru sa predstavnicima opštine Lajkovac, kao i predstavnicima izvođača radova, ali do završetka ovog teksta nismo dobili odgovore na pitanja koja smo im poslali.

U izjavi za lokalne medije prilikom obilaska bazena u aprilu ove godine, predsednik opštine Lajkovac Andrija Živković objasnio je da izgradnja bazena neće uticati na vodosnabdevanje grada, koje je problematično u višim područjima. „Kada se jednom napuni to je dovoljno da bazen funkcioniše. Imaće dnevnu potrošnju od tri do pet kubika, koliko ispari dnevno iz bazena, jer ispod bazena imamo veliku mašinsku salu i filtere, koji će ceo bazen održavati i tu vodu čistiti, tako da nema bojazni da će bazen biti veliki potrošač vode“, rekao je Živković. Ostaje nedoumica kako će bazenski kompleks raditi ako nema priključak na kanalizaciju.

Inače, predsednik opštine  je najavio da će na održavanju bazena biti zaposleno od 15 do 20 ljudi i priznao da će funkcionisanje bazena zahtevati velika sredstva iz opštinske kase.

Jelena Bulajić
Izvor: pistaljka.rs

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime