Poslodavci bi najviše voleli da radite više od 12 sati a da vas ne plate

0
62

Poslodavcima fali da što manje, skoro uopšte ne plate radnike a da radnici rade po 12 sati najmanje ,samo da oni imaju što više. Fali im nekorumpirana inspekcija. Ovo su dva komentara koji su dobili najveću podrški (lajkove) na fejsbuk strani JUGpresa a ispod teksta o susretu gradonačelnika Leskovca Gorana Cvetanovića sa leskovačkim poslodavcima koji je naslovljen sa „Šta fali poslodavcima?“.

I ovi komentari, kao i neki drugi, pokazuju da građani ne veruju inspekciji rada koja bi, bar tako zakon kaže, morala da štiti njihova radna prava definisana Zakonom o radu. Sa druge strane građani nisu upoznati ni sa svojim pravima koja definiše rečeni zakon, takav, kakva je. A stručnjaci i sindikati ocenjuju da je loš.

„Građani su veoma slabo ili uopšte nisu upoznati sa svojim pravima i to je zato što imaju strah i nepoverenje u institucije. Imao sam primer žene koja je bila primljena na tri meseca, dobila otkaz i nije znala šta da radi. Tu je problem i sam zakon koji po mom mišljenjima ostavlja poslodavcima takvu mogućnost“, smatra advokat Nemanja Stanković. U Leskovcu je evidentirana pojava da poslodavci, koji su primili ljude na određeno, posle mesec dana ih odjave ali zaposleni ne zna za to. Sazna da je odjavljen tek kad ode da se prijavi u Nacionalnu službu za zapošljavanje a po isteku period ana koji je primljen u radni odnos.

„Tu je potreban pravni lek. Pre svega ljudi moraju biti svesni situacije u kojoj se nalaze i ako se oni sami ne bore za svoja prava, neće niko drugi. Ukoliko posumnjaju na takvu mogućnost, treba to da odu i provere. Ako su oštećeni na bilo koji način treba uzeti stvar u svoje ruke i zaštiti se“, kaže advokat Stanković.

Pitamo kave su šanse da dobiju pravdu pred sudom.

„Ja verujem da su šanse velike. Ti sporovi u poslednje vreme traju drugo zbog nekih drugih sporova koji su preuzeli primat u našem pravosuđu, U proseku traju oko godinu dana“, kaže Nemanja Stanković.

Da Vas podsetimo:  SKANDALOZNO: PROTERUJU SRBIJU IZ ŠKOLE!

Zašto građani ne veruju u inspekciju rada i sindikate?

Ovo je pitanje koje se postavlja kada se analiziraju odgovori u našoj mini anketi.

Svi česnici u našoj mini anketi na društvenim mrežama, koji su naveli da ne bi prijavili inspekciji rada kršenje svojih radnih prava kao razlog je navelo to što smatraju da ova inspekcija ne radi svoj posao na pitanje „Da li verujete da će inspekcija za rad reagovati?“ čak 70,6% učesnika u anketi je odgovorilo negativno.

Na pitanje “Da li biste prijavili inspekciji za rad kršnjenje svojih radnih prava?“ potvrdan odgovor je dalo 70,6% ispitanika, a negativan 29,4%.

U našoj anketi, 100% ispitanika koji su odgovorili da ne bi inspekciji prijavili kršenje svojih prava je odgovorilo da to ne bi uradili iz razloga što pomenuta inspekcija ne obavlja svoj posao.

Drugo pitanje je: „Da li verujete da će inspekcija za rad reagovati?“ čak 70,6% učesnika u anketi je odgovorilo negativno, dok je samo 29,4% odgovorilo potvrdno.

Kao razlog zašto građani ne veruju inspekciji rada najčešće odgovaraju „zato što ne rade svoj posao“, „zato što im je naređeno da rade selektivno“, „zato što postupaju po naređenjima političara“.

Na pitanje: „Da li biste prijavili sindikatu kršenje svojih radnih prava?“ je 58,8% ulesnika odgovorilo odrečno. Na pitanje zbog čega su zaokružili negativan odgovor, odgovori su raznoliki, ali većina se, ponovo, može sumirati u „zbog toga što ni oni ne rade svoj posao“.

Ovde vidimo razoran uticaj neoliberalnog kapitalizma na shvatanje moći i značaja sindikata, budući da u skorijoj istoriji na ovim prostorima postoje izuzetno svetli primeri sindikalne borbe za prava radnika, a da je jedan od taktičkih ciljeva neoliberalnog kapitalizma upravo razaranje moći radničkih organizacija.

Na pitanje „Da li verujete da će sindikat da vas zaštiti?“ čak 82,4% učesnika je odovorilo negativno a najčešće navedeni razlozi su : „mnogi sindikati ne mare za radnike“, „nikoga do sad nisu zaštitili“ i „oni su na strani vlasti pa ne smeju da rade svoj posao“. Na pitanje „Da li je u vašem okruženju bilo kršenja radnih prava prema nekom vašem kolegi?“.Čak 70,6% učesnika je odgovorilo potvrdno.

Da Vas podsetimo:  Američki model decenijama urušava srpsko školstvo – kako se osloboditi „poslušnih robova“

Sama činjenica da postotak onih koji su bili svedoci kršenja radnih prava na svom radnom mestu daleko prevazilazi polovinu ispitanika i ispitanica u ovoj anketi govori u prilog tome da je aktuelno stanje radnih prava i njihovog poštovanja u državi na periferiji svetskog kapitalizma, kakva je Srbija, skandalozno, te je znak da je potrebno mnogo više medijske pažnje usmeriti upravo na ovo pitanje, budući da je sfera rada jedna od najbitnijih sfera koje definišu kvalitet života u sistemu u kome živimo.

Potpitanje koje se ovog puta nadovezuje na potvrdan odgovor je pitanje koje ispituje o kršenju kojih tačno prava se radi. Odgovori ponovo variraju, a neki od njih su sledeći: „kršenje osnovnih ljudskih prava“, „zloupotreba položaja“, „prekovremeni rad, neplaćeni rad praznicima i vikendom“, „primoravanje radnika na vršenje radnih zadataka koji nisu u opisu posla“, itd.

Na pitanje „Da li ste reagovali na kršenje radnih prava prema vašem kolegi?“ od ukupnog broja učesnika , njih 38,9% je odgovorilo da jesu reagovali na kršenje prava njihovih kolega i/ili koleginica, dok je 61,1% njih odgovorilo da nije.

Iz ovakvih rezultata možemo pretpostaviti da je neoliberalni kapitalizam, pored sindikata, razorio i međuljudsku i međuradničku solidarnost.

Ipak u svojoj analizi možemo otići dalje i zapitati se: Da li je pravi razlog nereagovanja nekih ljudi u ovakvoj situaciji bio ne samo odraz odsustva solidarnosti i svesti o istom klasnom položaju sa kolegom i o zajedničkim interesima, već i svest da, ukoliko se pobunite, možete doći u situaciju da dobijete otkaz, a ukoliko dobijete otkaz na poslu, čitava egzistencija vam je ugrožena?

Jedno od ključnih pitanja koje se pred nama otvara kada govorimo o pravima radnika jeste: da li u današnje vreme svako ima mogućnost iskazivanja pobune, ili, zapravo, živimo u svetu u kome je i samo pravo na pobunu znak privilegovanog društvenog položaja?

Da Vas podsetimo:  Srbija po poštovanju radničkih prava sličnija Africi i Aziji nego EU

Šta raditi kad ne dobijete platu?

Ukoliko ste po ugovoru o radu zaposleni u privatnoj firmi, a ne dobijete platu na vreme, prvo što vam treba jeste obračun zarade – onaj platni listić na koji ljudi često ne obraćaju pažnju.

Sa tim dokumentom može se obratiti nadležnima – Inspekciji rada Ministarstva za rad. Poslodavac je dužan da zaposlenom dostavi obračun i za mesec za koji nije izvršio isplatu zarade i dužan je da uz to dostavi i obaveštenje da novac nije isplaćen i razloge za to, navode iz Ministarstva za rad. Obračunski listići mogu se dostaviti na bilo koji način – lično, poštom ili mejlom..

Platni listić ima snagu izvršne isprave.

Drugim rečima, zaposleni bi sa tim i još jednim dokumentom – predlogom za izvršenje mogli da odu u nadležni sud i tako se naplate. Kad sud donese rešenje o izvršenju Narodna banka nalaže prenos novca sa računa poslodavca na račun zaposlenog. Ali, to je malo kukavičije jaje, jer to važi samo ako na računu ima pare. Ako nema para na računu, oni nemaju odakle da ih skine, zakon poznaje i mogućnost prodaje pokretnosti koje su u vlasništvu firm, sugerišu stručnjaci za radno i socijalno pravo.

Šta ako ne dobije obračunski listić?

Dešava se da poslodavac ne izda platni listić zaposlenima, posebno kad ne isplati novac.

I tada je za žalbe radnika adresa – Inspekcija rada.

Inspekcija po prijavi izlazi na teren i kad se utvrde sve činjenice, rešenjem naloži poslodavcu da zaposlenom dostavi obračun zarade, a protiv poslodavca može podneti zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.

„Po Zakonu, ukoliko vam poslodavac ne dostavi do kraja meseca obračunski listić za zaradu iz prethodnog meseca, to se smatra prekršajem i može za to da odgovara.

„Ako ne isplati zaradu, to je novčana kazna od 800.000 do dva miliona dinara, a ako ne dostavi obračun zarade ista je kazna od 800.000 do 2.000.000 dinara”, navodi Zakon o radu.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime