Preti li da penzija ostane nedosanjani san: Za svakog penzionera rade skoro dva radnika koji su u dilemi oko budućnosti

0
54

Za svakog penzionera u Srbiji u proseku rade skoro dva radnika. Prema poslednjim podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, u Srbiji živi 1.647.909 penzionera i 2.766.034 radnika, što znači da na jednog penzionera dolazi 1,68 zaposlenih, a stručnjaci navode da je optimalan odnos četiri radnika na jednog penzionera. U oko 30 opština u Srbiji živi više penzionera nego radnika.

Iz ugla države, pitanje koje se nameće je da li će u budućnosti imati ko da zaradi za penzije, kao i da li je penzioni fond održiv. S druge strane, dilema koja najviše muči one koji trenutno rade je da li mogu da računaju na sigurna primanja u starosti, kao i koliko dugo će uopšte morati da rade. Damama uslov za penziju svake godine „izmiče“ za dodatnih šest meseci, da bi do 2032. godine dostigle isti uslov kao i muške kolege, koji već sada sa tržišta rada odlaze u 65. godini života.

Broj penzionera se u Srbiji iz godine u godinu smanjuje. U decembru 2015. bilo ih je 1.735.942, dok ih je danas 90.000 manje – 1.646.903.

Altiparmakov: Srbija uspela da stabilizuje svoj penzioni sistem

Član Fiskalnog saveta Nikola Alimparmakov za Euronews Srbja kaže da je Srbija uspela da u dobroj meri stabilizuje svoj penzioni sistem.

„Ova poslednja dva povećanja kumulativno preko 20 procenata, jesu bila visoka, ali su ona na granici održivosti. To je maksimum koji naša privreda i finansije mogu da izdrže, sa nivoom od 10 procenata bruto društvenog proizvoda. To je neki nivo koji ima većina zemalja bivše Jugoslavije. Ovo što mi imamo u Srbiji jeste finansijski održivo i na tragu je onoga što imaju i druge zemlje u regionu, ali treba insistirati da se ta finansijska stabilnost održi i u narednim godinama“, smatra član Fiskalnog saveta.

Da Vas podsetimo:  Ko koga ocenjuje novim pravilnikom

On kaže da mladi ljudi u Americi, Evropi, pa i Srbiji, uglavnom nemaju poverenje u javne penzijske sisteme, ali da nema razloga za nepoverenje i da je to najmanje loš sistem. Napominje da je važno samo da ga na odgovoran način modeliramo i vodimo. Ukazuje da razvijenije zemlje u Evropi, pa ni Srbija ne mogu da dovode u pitanje održivost ovakvog sistema, jer praktično druge sisteme ne možemo imati kao osnovne.

„Možemo imati te privatne, dopunske, za one koji mogu dodatno još da štede, ali svi penzijski sistemi funkcionišu na ovaj način. Do pogoršanja odnosa između penzionera i radnika dolazi pre svega zbog demografskih trendova, koji su prisutni i u Srbiji i u Evropi. Mi smo 1960. godine imali 10 mladih osoba na jednu osobu stariju od 65 godina, a sada smo to spustili, na poslednjem popisu na 3 prema 1, a 2050. godine će to biti 2 prema 1“, navodi Altiparmakov.

On objašnjava da Srbija tu nije izuzetak, već da se to dešava u čitavoj Evropi. Podseća da je problem penzijskog sistema u Srbiji dodatno pogoršavao ekonomski deo, ali napominje da je od 2014. godine, kada smo sproveli poslednju reformu, odnosno restriktivnost, u penzijskom sistemu, učinjen napredak.

„Tada smo imali odnos 1,2 radnika na jednog penzionera. Dakle, uspeli smo da poboljšamo to na 1,7. To nije samo zbog smanjenja broja penzionera, već smo uspeli da povećamo i zaposlenost i to je zapravo neki put ga boljitku u narednim godinama“, smatra Altiparmakov.

Matković: Aktuelni sistem najmanje loš

Programska direktorka Centra za socijalnu politiku i profesorka FEFA fakulteta Gordana Matković kaže za Euronews Srbija da postoji zabrinutost zbog demografskih kretanja, ali da su ekonomska kretanja barem isto toliko važna, ako ne i važnija kada je u pitanju održivost penzijskog sistema.

Da Vas podsetimo:  O NEZAVISNOSTI SRBIJE

„Naravno, uvek se postavlja pitanje, kao i u domaćinstvu, ako delite resurse koje imate, koliko kome u toj podeli na kraju pripada. Treba imati u vidu da održivost može da ide na račun adekvatnosti. Kao i sa demokratijom, ovo je najmanje loš sistem obezbeđenja za starost u modernim uslovima. Promene su stalne, moramo se na to navikavati. Ako se produžava životni vek i kapacitet ljudi da rade i zdravstvena situacija, naravno da ćemo morati imati u vidu da treba da se pomera starosna granica za penzionisanje“, ukazuje Matković.

Od 1. januara važe novi uslovi za penzionisanje, prema kojima su za ostvarivanje ovog prava ženama potrebne 63 godine i šest meseci života, i najmanje 15 godina staža. Altiparmarkov napominje da pooštravanje granice pomaže da se uravnoteži, odnosno da se poboljša taj odnos penzionera i radnika.

„To je bila društvena odluka da muškarci i žene treba da se penzionišu u istoj životnoj dobi od 65 godina. Postojali su i drugi načini, neke zemlje su omogućavale ženama da idu dve godine ranije od muškaraca, a neke omogućavaju ženama beneficije u odnosu na broj dece. Krajem 2021. se završilo penzionisanje bejbi bum generacije i taj jedan veliki teret za penzijski sistem je takođe završen. Trend će sada biti znatno blaži u narednoj deceniji i to će pomoći“, kaže Altiparmakov.

On smatra da je važno da imamo realistična očekivanja koliko mogu da iznose penzije, a da građani koji žele i mogu, dodatno štede u privatnim fondovima. Prema podacima Fonda PIO za novembar 2022. godine, prosečna penzija u Srbiji bila je 33.742 dinara. Na računima velikog broja najstarijih sugrađana, međutim, su značajno manji iznosi od navedenog.

„Među penzionerima ima dosta onih koji su se iz različitih razloga odlučili za rano povlačenje sa tržišta rada, jer su gubili opcije – od privatizacije do propadanja firmi devedesetih. Kada imate kratak staž to povlači i nisku penziju. Stari su bili u prednosti u odnosu na ostatak populacije ili im se bar nije pogoršavao standard, ali to sad više nije tako. Postoji potreba da se unapredi standard starih – ne samo penzionera već i onih koji nisu ostvarili pravo na penziju“, ukazuje Gordana Matković.

Da Vas podsetimo:  Gde god nadješ zgodno mesto -radnu grupu posadi

Sa koliko godina se Evropljani penzionišu?

Francuska vlada je pre nekoliko dana predstavila svoju penzijsku reformu, podižući starosnu granicu za penzionisanje sa 62 na 64 godine do 2030. godine. Premijerka Elisabeth Borne detaljno je iznela svoje planove da Francuzi duže rade, takođe podižući period doprinosa potreban za punu penziju na pune 43 godine. Kako piše Euronews, ovo pravilo treba da se primeni do 2027. godine, dok će se zakonska starosna granica za penzionisanje povećavati za šest meseci svake godine, počevši od septembra, da bi na kraju dostigla 64 godine do kraja decenije.

Oštre kritike reforme od strane i krajnje desnice i krajnje levice izazvale su proteste sindikata i zabrinutih građana. Ali povećanje starosne granice za odlazak u penziju nije samo trend u Francuskoj. Standardna obavezna starosna granica za odlazak u penziju će se povećati u većini zemalja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime