Mostarska sokolska župa prostirala se na najzaostalijem delu teritorija Primorske i Zetske banovine. Prosvetni odbor Župe u svojoj borbi za preporod sela organizovao je izložbe i predavanja sa prikazivanjem filmova po seoskim četama. Do 1932. održana su predavanja u četama Vihovići-Rudnik, Žitomislić, Pijesci, Baćevići, Bijelo Polje, Ostrožac i u trećem župskom tečaju za sokolske čete u Mostaru. Na predavanjima su učestvovali dr. Lovro Dojmi, Vehbija Imanović, Mehmed Jahić, dr. Mile Dokić i Hasan Đikić. Rukovođenje akcijom povereno je Urošu Avdaloviću. Akcija župe sprovedena je bez finansijske pomoći. (1) U društvima i četama Sokolske župe Mostar prikazivani su poučni filmovi. Župski prosvetni odbor prikazao je 1933. u Imotskom, Mostaru (3 puta za učesnike IV tečaja za vođe sokolskih četa), Divinu (2 puta prilikom svečanosti razvijanja četne zastave), Nevesinju, Gacku, Avtovcu i Nadinićima 4 poučna filma sa predavanjima. Prikazani su filmovi : „Bolje je znati nego imati”, „Pošast”, „Birtija” i „Alkoholizam i tuberkuloza”. Filmove je i 1933. Župskom prosvetnom odboru davao na raspolaganje Dom Narodnog zdravlja u Mostaru. Prikazivanjima je u 10 četa prisustvovalo 1.457 lica zajedno sa osobama iz okolnih sokolskih četa. U sokolskim četama društva Mostar filmove je prikazivao prosvetni odbor društva uz saradnju članova ŽPO (Župskog prosvetnog Odbora). Osim prikazivanja filmova župa je sarađivala sa Domom Narodnog zdravlja u rasturanju poučno-propagandnog materijala za socijalno-higijensko, poljoprivredno i zadružno vaspitanje širokih narodnih slojeva. Sem aktivnosti ŽPO u sokolskim društvima Bileća, Čapljina, Gacko, Konjic, Mostar, Nevesinje, Stolac i Trebinje poverenik Prosvjetnog filma iz Beograda prikazivao je film o IX Svesokolskom sletu u Pragu. Na tim prikazivanjima bilo je prisutno oko 5.000 učenika škola, 1.000 vojnika i oko 600 drugih gledalaca. (2) U svom prosvetnom radu župa Mostar je do 1935. prikazala poučnih filmova u 78 četa. (3) Sa prikazivanjem filmova počelo je 1931. Prvi film je prikazan u seoskoj četi Bijelo Polje. Rađeno je uz pomoć Doma Narodnog zdravlja u Mostaru. Prikazani su filmovi : „Čuvaj se sipe i rose iz ustiju drugoga čovjeka”, film o tuberkulozi u 5 činova; „Spolne bolesti”, „Pošast”(film o trbušnom tifusu), „Pomoć u pravi čas” (film o difteriji)”, Asanacija sela”, „Bolje je znati nego imati” (poljoprivredni film), „Janko i Marica” (poljoprivredni film), „Birtija” (Antialkoholizam), „Dva brata” (film o tuberkulozi i antialkoholizmu), „Endemski sifilis”, „Ikina sudbina” (film o sifilisu i lošim običajima) i „Malarija”. Prikazani su dijapozitivi „Bosna i Hercegovina”, „Osnovi zdravlja” i „Od praživotinje do čoveka”. Prikazan je dečji film „Campek nevaljalac”. Ukupno 16 filmova koji su prikazani 91 put u 90 sokolskih jedinica i 16.425 gledalaca. Prikazani su u četama društva Mostar, Čapljina (Tasovčići, Klepci i Čapljina). …. (4)
Župa Mostar je 1937. u saradnji sa Domom narodnog zdravlja iz Mostara prikazala 11 filmova u 20 seoskih četa pred 4.062 gledalaca. (5) Sa upravom Doma narodnog zdravlja u Mostaru 1938. župa Mostar prikazala je 53 puta 10 filmova i 4 serije dijapozitiva zdravstveno-higijenske sadržine. Održano 12 zdravstveno-higijenskih predavanja. (6) Upravnik Doma Narodnog zdravlja u Mostaru dr. Lovro Dojmi bio je u Prosvetnom odboru župe Mostar izvestilac za zdravstvo. U zajednici sa Domom Narodnog zdravlja u Mostaru, koji je župi Mostar stavio na raspoloženje pokretni projekcioni aparat i filmove, priredio je Župski prosvetni odbor bioskopske predstave u sokolskim četama. Prikazani su filmovi : 1) „Čuvaj se rose”, 2)„Pomoć u prvi čas”, 3) „Pošast”, 4) „Asanacija sela”, 5) „Bolje je znati nego imati”. Filmovi su prikazani u 52 čete. Predstavama je prisustvovalo 8.999 lica, mahom seljaka. Filmovi su prikazivani u školskim prostorijama, zadrugama i sokolskim domovima. (7) Nedostatak novca ograničio je 1933. prikazivanje filmova u župi Mostar. Župski prosvetni odbor prikazao je 1933. u Imotskom, Mostaru (3 puta za učesnike IV tečaja za vođe sokolskih četa), Divinu (2 puta prilikom svečanosti razvijanja četne zastave), Nevesinju, Gacku, Avtovcu i Nadinićima 4 poučna filma sa predavanjima. Prikazani su filmovi : „Bolje je znati nego imati”, „Pošast”, „Birtija” i „Alkoholizam i tuberkuloza”. Filmove je i 1933. Župskom prosvetnom odboru davao na raspolaganje Dom Narodnog zdravlja u Mostaru. Prikazivanjima je u 10 četa prisustvovalo 1.457 lica zajedno sa osobama iz okolnih sokolskih četa. U sokolskim četama društva Mostar filmove je prikazivao prosvetni odbor društva uz saradnju članova ŽPO. Osim prikazivanja filmova župa je sarađivala sa Domom Narodnog zdravlja u rasturanju poučno-propagandnog materijala za socijalno-higijensko, poljoprivredno i zadružno vaspitanje širokih narodnih slojeva. Sem aktivnosti ŽPO u sokolskim društvima Bileća, Čapljina, Gacko, Konjic, Mostar, Nevesinje, Stolac i Trebinje poverenik Prosvjetnog filma iz Beograda prikazivao je film o IX Svesokolskom sletu u Pragu. Na tim prikazivanjima bilo je prisutno oko 5.000 učenika škola, 1.000 vojnika i oko 600 drugih gledalaca. (8)
Sokolska župa Mostar radila je na prosvećivanju sela Hercegovine, Dubrovačkog primorja i Imotske krajine. Osnivane su knjižnice i čitaonice, organizovana prosvetno-kulturna društva, održavani tečajevi, pripremane priredbe i svećanosti, održavana ogledna predavanja i prikazivanja. Sokoli su smatrali da se bez prosvećenosti širokih masa naroda ne može govoriti o kulturnoj vrednosti nekog kraja. Pored staranja države za unapređenje i širenje prosvete u masama naroda bile su i privatne inicijative. U tome su prednjačili sokoli. Mostarska župa je svake godine održavala sokolske tečajeve na kojima je bilo preko stotinu najboljih seoskih mladića. Po odlasku u sela župski tečajci bili su u stalnom kontaktu sa župom Mostar.Tečajci su zajedno sa učiteljima bili žile kukavice seoskih sokolskih četa. Župa je organizovala prikazivanje filmova po selima. Pomoću filma širila se kultura u selu. Filmski prikazi izazivali su senzaciju. U “Knjizi za sokolsko selo” isticali su : “I staro i mlado, i muško i žensko skupi se da gleda “Čuda koja igraju po platnu”. Poslije završetka prikaza čitava okolina s naročitim uživanjem pripričava s velikim interesovanjem o tim čudnim prikazima sjećajući se i najmanjih pokreta u filmu prikazanih, te jedva čekaju prikaz drugog filma.” Sokolska četa u Divinu prikazala je u prostorijama osnovne škole vaspitno-higijenski film “Dvije seke”. Film je snimljen u okolini Zagreba i prikazuje odgoj deteta u tri čina. Film je izazvao senzaciju u selima. Članovi čete nameravali su da film prikažu u još nekoliko seoskih četa. (9)
Zajedno sa sokolskim društvima delovao je Dom Narodnog zdravlja u Mostaru. Sokolsko društvo Konjic je godinama uz poljoprivrednu izložbu priređivalo higijensku izložbu, uz pomoć Doma Narodnog zdravlja u Mostaru. Oko 1.500 posetilaca je obišlo 1934. higijensku izložbu. Izložba je bila podeljena u tri dela : polne bolesti, tuberkuloza i seosku higijenu. U odeljenju za kožne bolesti uz slike bile su voštane reprodukcije bolesti. U odeljenju za tuberkulozu uz slike bile su voštane reprodukcije bolesti. Od najveće važnosti posebno za seoske sokolske čete bilo je odeljenje za seosku higijenu. Tu su bili prikazani u malom modeli kako da se grade higijenske seoske kuće, čatrnje, bunari, modeli seoskih kreveta i ognjišta. Dr. Lovro Dojmi je u članku „O važnosti higijenskih izložba” u “Knjizi za sokolsko selo” istakao da je za seljake bilo važnije da nešto vide nego da čuju. U tome je za njega bio značaj higijenskih izložbi. Nadao se da će se druga društva i čete ugledati na primer Sokolskog društva Konjic. (10)
Prosvetni odbor Župe Mostar organizovao je izložbe i predavanja sa prikazivanjem filmova po seoskim četama. Osim prikazivanja filmova župa je sarađivala sa Domom Narodnog zdravlja u rasturanju poučno-propagandnog materijala za socijalno-higijensko, poljoprivredno i zadružno vaspitanje širokih narodnih slojeva. Upravnik Doma Narodnog zdravlja u Mostaru dr. Lovro Dojmi bio je u Prosvetnom odboru župe Mostar izvestilac za zdravstvo. Uz izložbe prikazivanje filmova je imalo veliki značaj za širenje prosvete i kulture na selu.
Saša Nedeljković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije
Napomene :
1. „Film u selu u službi Sokolstva”, „Sokolski glasnik”, Ljubljana, 28. januara 1932, br. 5, str. 5;
2. „Rad Sokolske župe Mostar u godini 1933”, Sarajevo, 1934, str. 100, 101, 103, 143;
3. „Prvo desetgodište uspešnog rada Sokolstva na selu”, „Sokolski glasnik”, Ljubljana, 7 juna 1935, br. 24, str. 1;
4. „Zdravstveno-prosvjetni rad”, „Knjiga za sokolsko selo”, Mostar, Oktobar-Novembar 1935, br. 8-9, str. 28, 29;
5. „Rad Sokolske župe Mostar”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 8 maj 1937, br. 13, str. 5;
6. „Izveštaj Uprave Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije o radu u godini 1938 podnet IX redovnoj godišnjoj skupštini 23 aprila 1939 godine”, str. 10, 27, 32, 53, 77, 83, 98, 117;
7. Ljubodrag Dimić, „Kulturna politika u kraljevini Jugoslaviji 1918-1941“, I, Beograd 1997, str. 456; Dr. Milan Dokić, „Sokolska župa Mostar“, „Sokolska prosveta”, Novi Sad, April 1932, br. 4, God. II, str. 231; „Rad Sokolske župe Mostar u godini 1933”, Sarajevo, 1934, str. 143;
9. Rad Sokolske župe Mostar u godini 1933”, Sarajevo, 1934, str. 100, 101, 103, 143;
Petar Ćulafić, „Film u službi prosvećivanja sela”, „Knjiga za sokolsko selo”, Mostar Sarajevo februar 1937, br. 2, str. 25;
10. Dr. Lovro Dojmi, „O važnosti higijenskih izložba”, „Knjiga za sokolsko selo”, Mostar, septembar 1935, br. 7, str. 17;
