Stravična pretnja sarajevskim Srbima: Na spomeniku na Kazanima osvanula poruka – „Živi Caco u nama“

„Sramotni, prijeteći grafit, zlodjelo je nad nevinim dušama, ali i stravičan prijetnja malom broju preostalih sarajevskih Srba koji žive u tom gradu“ rekao je danas na Kazanima ministar Nenad Nešić

Prošle noći oskrnavljen je spomenik na stratištu Kazani iznad Sarajeva na kome je neko crvenom bojom preko imena surovo pobijenih, velikom većinom Srba, napisao – „Živi Caco u nama“. Ispod je i poruka da „živi 10-ta brdska…“

Spomenik na Kazanima podignut je 2021. godine, odlukom Gradskog veća i na njemu nema naznake da su velika većina žrtava pobijenih na Kazanima i bačenih u duboku krašku jamu Srbi, već je spomenik posvećen „ubijenim građanima Sarajeva“.

Oskrnavljeni spomenik danas je obišao ministar bezbednosti u Savetu ministara Bosne i Hercegovine Nenad Nešić koji je zatražio od federalne policije i tužilaštva da hitno otkriju i procesuiraju počinioce ovog zlodela.

„Sramotni, prijeteći grafit, zlodjelo je nad nevinim dušama, ali i stravičan prijetnja malom broju preostalih sarajevskih Srba koji žive u tom gradu. Ovakvo zlodjela ne smije proći bez najoštrije kazne. Mrtvi moraju imati smiraj, a živi biti bezbjedni“, rekao je Nenad Nešić, prenosi RTRS.

Nešić je rekao i da je „neviđena sramota i podvala da na spomeniku stradalnicima ne piše da su Srbi, te i da Grad Sarajevo danas saopštava da je oskrnavljen spomenik „stradalim građanima“.

„Zvjerski su ubijeni samo zato što su Srbi. Spomenik je noćas oskrnavljen jer su žrtve Srbi. I to je uradio neko u kome živi zločinac Caco, koji je sahranjen kao heroj. Noćas je upućena poruka da postoje ljudi koji su spremni ubijati civile samo zato što su Srbi. Sijanje straha, prijeteći, mržnje, me smije proći nekažnjeno. Vrijeme je da postanemo normalno društvo koje će se prema svim žrtvama odnositi sa istim pijetetom. Neka je vječni smiraj svim mučenicima – rekao je Nešić.

Komandant 10. brdske brigade koja je odgovorna za zločine na Kazanima i kome je ispisan grafit podrške na spomeniku, Mušan Topalović Caco ubijen je 1993. godine u akciji „Trebević“, zvanično, u pokušaju bekstva posle hapšenja, pošto su on i njegovi ubili devetoricu pripadnika MUP-a BiH koji su pokušavali da ih uhapse. Posle rata, telo ubijenog Cace je iz grobnice sa NN oznakama preneto na šehidsko groblje Kovači iznad Sarajeva. Desetak hiljada Sarajlija odalo je tada počast Topaloviću.

Niko od pripadnika ove brigade, odgovornih za zločine na Kazanima, nije osuđen za ratni zločin. Suđeno im je, a, osuđeni su ili za ubistva ili pomaganja u ubistvu. Četvoro optuženih osuđeni su na po šest godina zatvora, za neprijavljivanje zločina osam osoba osuđeno je na po deset meseci zatvora.

Pre skoro dve godine, 15. novembra 2021, Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajevca, Milan Dunović, potpredsednik Federacije BiH i Kristijan Šmit, tzv. visoki predstavnik za BiH, otkrili su na Kazanima spomenik. Dve kamene ploče, na jednoj imena 17 identifikovanih žrtava i tekst „Spomen-obilježje Kazani (1992. – 1994.) Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana“.

Ni slova ko je ubijao „sugrađane“, ni zašto ih je ubijao, niti da su „sugrađani“, uglavnom, velikom većinom bili Srbi i da su zato i bačeni u jamu.

I dok je spomenik na Kazanima ostao bez oznake i ko je pobio te ljude i ko su bile žrtve, samo par kilometara dalje, na zgradi sarajevske Vijećnice godinama stoji ploča sa porukom „Na ovom mestu su srpski zločinci zapalili Narodnu biblioteku BiH“. Navodno, ne zna se ko je tablu postavio, zna se da se niko nije usudio da je za ovo godina ukloni, kao što su propali svi pokušaji da se tekst koji asocira na kolektivnu krivicu Srba izmeni.

Ostalo je zabeleženo i da su 26. oktobra 2021, dan uoči sednice na kojoj je Gradsko veće Sarajeva donelo odluku o izgradnji spomen ploče na Kazanicima, pripadnici Zelenih beretki odali počast svom komandantu Mušanu Topaloviću Caci.

Na Kazanima, na lokalitetima Gaj i Grm Maline 1998. godine ekshumirani su posmrtni ostaci i u 28 vreća prevezeni u Lukavicu. Kasnije analizom utvrđeno je da je reč o 23 žrtve, starosti od 27 do 66 godina. Identifikovano je tada 15 ubijenih, desetoro srpske, dvoje ukrajinske, dvoje hrvatske i jedno bošnjačke nacionalnosti.

Početkom ove godine Apelaciono veće Vrhovnog suda Federacije BiH potvrdilo je presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je „Samir Bejtić oslobođen optužbi za ratni zločin nad Srbima na Kazanima“.

Samir Bejtić bio je optužen da je kao pripadnik Desete brdske brigade Armije BiH, 1993. godine učestvovao u premlaćivanju Ergina Nikolića i Duška Jovanovića, da ih je zatim sa grupom vojnika i Mušanom Topalovićem Cacom odvezao na Boguševac, gde su ih u zemunici zlostavljali još neko vreme, a onda ih ubili. I da je još, 25. decembra 1992. ubio Zorana Vučurevića na Kazanima.

Na Kazanima je ubijen i Predrag Šalipur koji je bio pripadnik te iste 10. brdske brigade tzv. Armije BiH Mušana Topalovića Cace, ratnog gospodara života i smrti u Sarajevu. Pre rata, Mušan je bio prijatelj sa Predragovim ocem Momčilom, dernečili su zajedno po Sarajevu, Mušan ga zvao – „čika Momčilo“… Pozajmljivao kola od „čika Momčila“…

„Žao mi je samo što nisam imao priliku da pitam Cacu: ‘Zašto si to uradio, sine Caco? Zašto si to uradio čovjeku koji te je volio? Zašto onome ko ti nije ni htio ni mogao nauditi“, ispričao je 2016. u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ Momčilo Šalipur, otac ubijenog Predraga.

„Prvo su ih izboli noževima, pa su ga zaklali, i Branislava, pa su im onda odsjekli glave i bacili u provaliju. Ja mislim da je to zločin nad zločinima”, ispričao je još 2006. godine novinarima Momčilo Šalipur, otac ubijenog Predraga Šalipura.

Braću Vučurević iz Ulice Skenderija pokupili su i ni krive ni dužne odveli na Kazane, usput tukli, lomili kosti, gore ih bacili u jamu…

Zoran Šaponjić