U šest centralnoevropskih zemalja apsolutna većina očekuje dugogodišnji rat

1
43

U proteklih 12 meseci, u Austriji, Hrvatskoj, Češkoj, Severnoj Makedoniji, Poljskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Mađarskoj, značajno se povećao broj ispitanika koji veruju da će se rusko-ukrajinski rat nastaviti i narednih nekoliko godina.

Prema istraživanju koje je sproveo CEPER, u devet od 12 zemalja Centralne Evrope više ispitanika misli da će rat potrajati godinama, nego što je to bio slučaj pre godinu dana.

U januaru 2023. ni u jednoj od ispitanih zemalja nije bilo više od 46% ispitanika koji su verovali da će sukob trajati godinama. Međutim, uoči druge godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, u polovini zemalja između 51 i 63 odsto ispitanika deli takvo mišljenje.

Ispitanici iz Srbije prošle godine bili su najuvereniji (62 odsto) da će se neprijateljstvo završiti do kraja 2023. godine, a u januaru 2024. samo 42 odsto naših sugrađana smatra da će primirje ili mir biti postignuti do decembra ove godine. U Srbiji, 35 odsto ispitanika misli da će rat trajati godinama.

Druga godišnjica invazije na Ukrajinu obeležava se 24. februara. Dve godine nakon početka sukoba stanovnici 12 zemalja Centralne Evrope učestvovali su u istraživanju o očekivanjima u vezi sa okončanjem rusko-ukrajinskog rata.

Za razliku od većine zemalja u regionu, 2024. godine u Rumuniji, Crnoj Gori i Bugarskoj procenat ispitanika koji očekuju da se rat završi do kraja tekuće godine povećao se u odnosu na istraživanje sprovedeno pre godinu dana.

S druge strane, u preostalih devet zemalja ispitanici su manje skloni da veruju u mogućnost skorijeg prekida rata nego što su verovali pre godinu dana – u regionu je osnaženo osećanje da će sukob dugo trajati. Na početku 2024. godine Česi i Austrijanci najmanje veruju da će se neprijateljstvo uskoro okončati, pri čemu 63 odsto ispitanika u ovim zemljama očekuje da će se ratovati i narednih godina. Pre 12 meseci, ni u jednoj od anketiranih zemalja apsolutna većina ispitanika nije očekivala dugogodišnji rat. Sada, međutim, u Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Sloveniji i Mađarskoj više od polovine ispitanika očekuje da će se rat odužiti. Raspoloženje u korist ove pozicije ojačalo je i u Severnoj Makedoniji – sa prošlogodišnjih 29, procenat se ove godine povećao na 34 odsto.

Da Vas podsetimo:  Kako je zločinac Kurtaj postao Kurtijev heroj

U 2023, u osam zemalja u kojima je sprovedeno istraživanje bar 40 odsto ispitanika smatralo je da se konflikt može rešiti u roku od godinu dana. Ove godine, međutim, u devet zemalja manje od 36 odsto ispitanika veruje da se sukob može okončati krajem 2024. Ukratko, Centralna Evropa čeka drugu godišnjicu ruske invazije spremna na dugogodišnji rat.

istrazivanje uradilo CEPER

1 KOMENTAR

  1. Šta treba znati o ovom apsurdnom ratu, da bi mu se mogao predvidjeti kraj ? Poslije drugog svjetskog rata, Ukrajina kao drzava, se višestruko teritorijalno proširila i uvećala na račun susjednih zemalja. Osim najvećeg „darodavca” , Rusije, Ukrajina je pripojila i nemali dio Poljske , manje Rumunjske, Madjarske i Slovačke. U to vrijeme ( kraj drugog svetskog rata ) , Poljaci su sa zadovoljstvom odstupili svoj dio teritorije, jer su kao konpenzaciju dobili dio Njemačke, koja kao potpisnik bezuvjetne kapitulacije, nije mogla da stavi nikakvu primjedbu. Po svakoj logici, poslije raspada SSSR , najjači garant teritorijalnog integriteta Ukrajine, bila je Rusija , kao zemlja pobjednica nad fašizmom i Njemačkom , ali i OSLOBODILAC , pomenutih zemalja. Izvan svake zdrave pameti, bio je rat centralnih vlasti Ukrajine, protiv onih koji se izjašnjavaju kao čisti etnički Rusi. Osam godina pregovora, obećanja , nadanja ( Minski sporazuni ) , ogolili su apsurdnu istinu, da je to bila kupovina vremena da bi se spremilo za rat sa Rusijom . Tom istom Rusijom koja je jedini logični garant teritorijalnog integriteta Ukrajine. Sasvim je jasno, da se radi o ratu izmedju NATO i Rusije na Ukrajinskom tlu. Poslije dvije godine rata, kristalno je jasan i pobjednik. Rusi sada već DOMINIRAJU , u tom sukobu, i u mogućnosti su da rade raznorazne konbinacije u vezi Ukrajine, osim izbora momenta kada će završiti sukob , pitanje je i gdje će postaviti nove granice. Upravo će Rusi po svojim interesima izabrati kome i koliko teritorija će biti vraćeno od Ukrajine, jer su na izgubljenu teritoriju „zinuli “ svi ……… Poljaci, Madjari. Rumunji i Slovaci ………..ali i Njemci na onaj dio koji je pripojen kao konpenacija Poljskoj. Dakle, sada Rusi upravljaju poznatim “ igrama bez granica “ , i zato ne zure , jer je veoma moguć i sukob izmedju Njemačke i Poljske oko teritorije. ( “ tko drugome jamu kopa, sam u nju upada “ ) . Ipak, najveći pobjednik u ovome ratu je SAD , koja je uspjela odvojiti zemlje EU od Rusije i višestruko profitirala prodajom oruzija i energenata zemljama EU. Pokazala i dokazala tko u zapadnom svijetu “ kosi , a tko vodu nosi “ . Šta je sve EU u stanju da učini u “ korist vlastite štete “ , ali za Američki interes . U grupu pobjednika svakako spada i Rusija, koja je još više izrasla i u političkom, ekonomskom i naravno, vojnom pogledu . Gubitnik je EU , kojoj prijeti i rat, unutar samih članica, da ne govorimo o ekonomskom kolapsu. Šta reći o Ukrajini i navodnim “ Ukrajincima “ , ukoliko znamo kada , kako i od koga je nastala ta drzava ? Komentirati će mo i to kada vidimo šta je od nje preostalo. Do tada. razmislimo šta i po nas znače VELEIZDAJNICI , kukavice , korunpirani poslušnici i izvršioci stranog interesa, koji vladaju našom zemljom ?

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime