Zakon o sezonskom radu: teret socijalne reprodukcije po promotivnim cenama

0
300

Žene koje rade kućne poslove nisu zakonski prepoznate kao radnice a sudeći prema nacrtu zakona o sezonskim poslovima vlast nema nameru da im poboljša radni i materijalni status.

Irena Pejić

Foto: Veselina Dzhingarova / Flickr

Nacrt novog zakona o sezonskom radu donosi proširenje dejstva na nekoliko privrednih grana, među njima i na kućne, pomoćne i poslove čuvanja i negovanja dece i starih. Ekstremna prekarizacija novim zakonskim izmenama u najvećoj meri utiče na žene i zatvara ih u krug isključivog rada na reprodukciji društva.

Kako je Mašina ranije pisala, krajem prošle godine Ministarstvo za rad je formiralo „radnu grupu za pripremu nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima“. Izmene i dopune Zakona o sezoncima, kako se zakon kolokvijalno naziva, biće pripremljene do marta tekuće godine, a Vlada će o njemu odlučivati po planu već u aprilu. Važeći zakon o sezonskom radu odnosi se na rad na određenim poslovima u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, no intencija Vlade je da se dejstvo ovog zakona proširi i na druge privredne grane kao što su turizam i ugostiteljstvo, građevinarstvo, ali i u kućnim i pomoćnim poslovima.

Navodi se da je intencija autora nacrta ovog zakona bila da se proširenjem zakona radnicima koji sada rade na crno obezbede prava u skladu s međunarodnim standardima, kao i da se suzbije siromaštvo. Da li je u pitanju obezbeđivanje radnih prava ili puko ozakonjenje rada na crno, kako smatraju sindikati, vidi se čim se malo zagrebe ispod površine, o čemu se već pisalo. Međutim, proširenje dejstva ovog zakona na kućne i pomoćne poslove traži posebnu pažnju.

Ogroman prostor za zloupotrebe

Nacrt Zakona o sezonskom radu, u koji su novinari/ke Mašine imali uvid, određuje da će se ovim zakonom urediti i radno angažovanje fizičkih lica na poslovima čuvanja dece, čuvanja starijih lica, čišćenja i održavanja. Poslodavci u ovom slučaju mogu biti pravna, ali i fizička lica koji radnice/ke mogu angažovati na povremenim poslovima. Prema Nacrtu zakona, njegove odredbe se ne primenjuju na one angažmane koje „rodbina, susedi, prijatelji“ mogu obavljati kod fizičkog lica bez nadoknade.

Zakon omogućava angažovanje na privremenim poslovima, po kome se radno vreme definiše između 8 i 12 sati dnevno, što je nastavak prakse fleksibilizacije rada po kojoj osmočasovno radno vreme odavno nije standard rada. Poreske osnovice su minimalne, daleko niže i od niskih osnovica koje se računaju kada se zaključuju nepovoljni ugovori o privremenim i povremenim poslovima. Čini se da ovaj zakon ide i korak dalje u fleksibilizaciji rada posebno ako se bude pratila dosadašnja praksa za angažovanje sezonskog radnika/ce prema kome je dovoljno „usmeno upoznavanje“ s poslom i pravima koja ostvaruje.

Osnovni preduslov za radno angažovanje, prema Zakonu o radu, mora biti pisani ugovor ako je namera da se radnička prava zaštite, koji bi obavezao obe ugovorne strane da poštuju stavke kao što su opis posla, trajanje radnog angažovanja, uslove za bezbednost i zdravlje na radu, dnevno i nedeljno radno vreme, odmore u toku dana, visinu naknade za rad bez pripadajućeg poreza i doprinosa i rokovima za njenu isplatu.

Da Vas podsetimo:  Mapa koja je RAZBESNELA NACIJU stavila nas je na SAMO DNO po inteligenciji

Sindikati upozoravaju na problematičnost predviđenih usmenih ugovora kojim bi se regulisao radnopravni status nekog lica, i navode da on kao takav ne postoji u našim važećim zakonskim propisima i direktno je u suprotnosti članovima 197-202. Zakona o radu, koji kod svih oblika rada van radnog odnosa propisuje obavezu zaklјučivanja ugovora o radu ili o radu van radnog odnosa (radnom angažovanju) isklјučivo u pisanom obliku, te da ovakvo rešenje usmenog dogovaranja rada sezonskog radnika doprinosi njegovoj pravnoj nesigurnosti i velikoj mogućnosti zloupotreba.

Nacrt predviđa i nadzor, kako bi se zakon i „radnička prava“ poštovala, a njega treba da sprovodi Inspekcija rada. Pitanje je koliko pravnih mehanizma Inspekcija rada ima na raspolaganju da poslodavcima, ukoliko su u pitanju fizička lica, bilo šta naloži – pitanje je prosto: kako ćete ući u bilo čiju kuću da proverite da li je neko zaista tu i radi neprijavljeno? Ili, dodatno, ukoliko Inspekcija dobije prijavu za kršenje pomenutog Zakona, kako se reguliše spor u kome „poslodavac“ može tvrditi da se za posao ne dobija nikakva nadoknada? Na koji način sezonski radnik/ca može da dokaže svoj radni angažman ukoliko poslodavac ne želi da ga prijavi na osiguranje, a pismeni ugovor ne postoji?

Foto: Marko Miletić / Mašina

Žene u raljama prekarnog rada

Prema procenama sindikata i organizacija koje se bave radnim pravima, više od polovine zaposlenih u Srbiji angažovano je na privremeno-povremenim poslovima. Oni koji i imaju sreće da imaju ugovore na neodređeno izloženi su rastućem riziku od gubitka posla, ove godine u krizi izazvanoj pandemijom i više nego inače. U demografskoj strukturi stanovništva Srbije žene čine 51% prema procenama iz 2019. godine. No, bez obzira na rodnu ujednačenost stanovništva radnog uzrasta, prema zvaničnim statistikama je učešće žena među aktivnim i zaposlenim stanovništvom na nivou od oko 45%. Brojke su jedno, stanje u praksi često nešto sasvim drugo: žene se teže zapošljavaju, teže napreduju, manje su plaćene od svojih muških kolega, češće mobingovane i uznemiravane, lakše dobijaju otkaz i postaju ne samo nezaposlene već i ekonomski neaktivne.

Kakav je stav kreatora politika zapošljavanja o položaju žena govori i stav koji su izneli autori Nacionalne strategije zapošljavanja za period 2011–2020, koji su fleksibilizaciju rada videli kao način povećanja zaposlenosti žena, ali i kao način za „moguće povećanje nataliteta zbog boljeg usklađivanja zahteva posla i porodičnog života“. Novi nacrt nacionalne strategije, za period 2021–2025. godine rešenje problema većeg stepena nezaposlenosti žena s niskim kvalifikacijama u statusu lica koja obavljaju poslove kućnog, odnosno pomoćnog osoblja, a koji su ograničenog trajanja, vidi u daljem normativnom uređenju ovog oblika rada.

Kućni rad, izuzetno orodnjen, jer ga skoro u potpunosti obavljaju žene koje su u svojim kućama za njega neplaćene a u tuđim potplaćene, stavlja se pod u ovom momentu krnji Zakon o sezonskom radu, barem sudeći prema njegovom nacrtu.

Stavljanje kućnih i pomoćnih poslova u okvir sezonskog rada potpuno ga devalvira i marginalizuje, i otvara prostor za brojne zloupotrebe. Najpre je upitno koliko su poslovi čuvanja i brige o deci i starima sezonski – mogu biti, ali ne moraju. Imajući u vidu činjenicu da se čak i ugovori o radu na određeno vreme u praksi zloupotrebljavaju, pa se potpisuju godinama mimo svih zakonskih mogućnosti, pitanje je kako je i koliko zapravo moguće kontrolisati da li se ugovori o sezonskom radu za npr. čuvanje dece sklapaju (ne)adekvatno.

Da Vas podsetimo:  Polomljeno spomen-obeležje Đoku Vještici četiri godine niko ne obnavlja

Ukoliko je poslodavac fizičko lice, što će u konkretnim poslovima biti čest slučaj, a posao obavljate u privatnom stambenom prostoru poslodavca, kakvi su mehanizmi zaštite od mobinga, preopterećenosti poslom, seksualnog uznemiravanja i/ili nasilja na radnom mestu? Kakvi su mehanizmi zaštite ugovorenih radnih uslova, opisa posla i novčane nadoknade? Kolike su šanse da sezonska radnica angažovana na poslu čišćenja i održavanja privatnog stambenog prostora proveri da li je prijavljena i da joj se uplaćuju čak i ti minimalni porezi i doprinosi, da prijavi poslodavca za neprijavljivanje na informatički sistem evidencije sezonskih radnika/ca, a u konačnici i da dokaže da je posao zaista obavila te da joj nadoknada za rad i poreze i doprinose po zakonu pripadaju?

Baš zato što ovaj zakon obuhvata kućne i pomoćne poslove, kao i poslove čuvanja i brige o deci i starima, poslove koje u potpunosti obavljaju žene, zakon bi trebalo da ima barem jasno definisane mehanizme zaštite radnica i njihovih prava. Jer u poslovima ograničenog trajanja, bez mogućnosti kontrole radnih uslova, obima posla i visine zarade, sa skoro nepostojećom zaštitom radnih prava i socijalnom zaštitom – posledice su dalja marginalizacija žena na tržištu rada, siromaštvo i socijalna isključenost. Prema ovom nacrtu, žene će biti u još prekarnijem i nesigurnijem položaju nego kada rade po (ionako problematičnim i antiradničkim) ugovorima o privremenim i povremenim poslovima, ili preko agencija.

Valja dodati i da nov Nacrt strategije zapošljavanja vidi da je za poboljšanje performansi žena „pre svega u pogledu aktivnosti i zaposlenosti“ zaslugu imala zakonska izmena u vremenskoj granici za ostvarivanje prava na penziju, ali i uvođenje penala za odlazak u prevremenu penziju. Imajući u vidu da su posebno žene starije od pedeset godina koje ostaju bez posla obeshrabrene u pokušaju da se ponovo zaposle, a da znatno manje šanse da dođu do posla (pa su samim tim i u većem riziku od siromaštva) imaju žene iz marginalizovanih grupa – unapređenje njihovog položaja na tržištu rada zahteva sistemsko rešavanje pristupa tržištu rada i unapređenje njihovog radnog položaja. Ovaj zakon teško da može odgovoriti na takav zadatak, da dovede do većeg stepena zapošljavanja, boljih radnih uslova ili dostojanstvenog rada, naprotiv.

Da Vas podsetimo:  Povratak otpisanog Tome: "Držan pod kamenom, a sada se pušta"

Strateško zanemarivanje reproduktivnog rada

Socijalna reprodukcija je široko polje u kome žene trpe najveći teret neplaćenog i nevidljivog rada. Stavljanje socijalne reprodukcije pod dejstvo zakona koji skoro do paradoksa fleksibilizuje takav rad, dovešće pitanje tereta socijalne reprodukcije do svog ekstrema.

Ne samo da žene koje obavljaju ove poslove neće izaći iz sive zone rada, nego će implementacijom ovog zakona omogućiti brojne zloupotrebe, a da će se sva dalja rešavanja njihovih radnih prava zamrznuti po staroj dobroj mantri rešavanja radnih sporova: Imate zakon, samo ga poštujte. Međutim, fleksibilizacija rada čini direktan napad na pravo na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, penzije i stanovanje. Kada tome dodamo opšte opadanje životnog standarda, nadolazeću ekološku katastrofu, čije posledice jače i više osećaju žene, i već poodmakli proces ukidanja teško stečenih socijalnih i političkih prava, postavlja se opravdano pitanje da li će ovaj Zakon zapravo doprineti ozakonjenju radne eksploatacije najsiromašnijih, dovesti do daljeg produbljivanja siromaštva i generisanja nejednakosti više nego što će „urediti rad na crno“.

Umesto da se socijalna reprodukcija podruštveni, te da se zakonskim regulativama neplaćeni kućni rad institucionalizuje i prepozna, ravnopravno rasporedi među polovima, ona se sada sve više svaljuje na leđa socijalno isključenih žena, ekonomski i društveno marginalizovanih. Jer sistem se oslanja na u kući besplatan a van kuće minimalno plaćen reproduktivni rad koji obavljaju žene. Smanjivanjem izdvajanja javnih sredstava za socijalno blagostanje i dostupne socijalne usluge, teret socijalne reprodukcije pada na porodice – odnosno na žene. Do boljeg, da ne kažemo ravnopravnog položaja žena neophodna su sistemska rešenja za nezaposlenost, ekonomsku nezavisnost žena, garantovana prava na obrazovanje, napredovanje, lečenje, odmor, stanovanje, slobodu izbora (itd.), posebno za žene koje ujedno pripadaju i marginalizovanim grupama, koja bi išla uporedo s ravnopravnijom raspodelom reproduktivnog rada.

Fleksibilizacija rada žena u poslovima kućnog i negovateljskog rada dovodi do zatvaranja kruga u kome (siromašne) žene ostaju u njemu, neprepoznate kao radnice koje zaslužuju dostojanstven rad i život, čemu u velikoj meri doprinose krnje zakonske regulative koje umesto da ograničavaju prekarizaciju rada i njene posledice po radnice i društvo u celini, one ga pospešuju.

Za regulisanje rada na crno nisu potrebni novi zakoni koji omogućavaju radnu eksploataciju radnica u zakonskim okvirima, neophodno je menjati postojeći Zakon o radu, ali u korist radništva – za veća prava i bolje radne uslove, jer su posledice prekarizacije postale nemerljive – one nisu samo ekonomske kategorije, već se tiču i mentalnog zdravlja i elementarnog osećanja sigurnosti i samopoštovanja.

Izvor: Mašina

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime