EU nam godinama prodavala škart robu

4
1191

Skoro nezapaženo prošla je vest iz sedišta EU u Briselu od 13. septembra „da je Evropska unija donela odluku da zabranjuje dalju proizvodnju škart robe za „istočno tržište“. Evropski parlament je velikom većinom od čak 464 glasa „za” izglasao izveštaj o različitom kvalitetu proizvoda za istočno i zapadno tržište i zabranio takvu dalju praksu kompanija iz EU.

Ovo podrazumeva promenu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi, ali i osnivanje posebnog evropskog tela koje bi se bavilo dodatnim regulisanjem i kontrolom tržišta.

“Ovo je bila nepravda za građane velikog dela EU. S pravom se osećamo kao građani drugog reda“ , istakla je jedna od parlamentarki.

Tako je stavljena tačka na zapanjujuću činjenicu otkrivenu pre više godina (prve sumnje potiču iz 2015. ) da velike i moćne multinacionalne kompanije i firme iz zemalja koje čine „jezgro EU“ (Francuska, Nemačka, Holandija, Danska, Belgija,Luksemburg, Italija, Austrija) proizvode robu sasvim različitog kvaliteta za svoje potrošače i potrošače iz svih drugih zemalja, van tog uskog kruga.

EU jedva priznala postojanje rasističke prakse

Posle prvobitnog šoka u javnosti 20-tak zemalja-članica EU (2015. i 2016.) ali i zemalja Jugoistočne Evrope i protesta i osuda zbog takve neobjašnjive i nepoštene prakse nastale su velike rasprave u stručnim i političkim krugovima i u samoj EU i van nje. Institucije EU nisu zvanično priznavale na početku da se to događa, ali pritisnute faktima i dokazima, morale su da konstatuju da takva „rasistička“ praksa postoji. Dat je nalog da se sprovedu temeljna istraživanja.

I istraživanja su u 2016. i 2017. godini pokazala da se naizgled isti proizvodi slabijeg kvaliteta često plasiraju u zemlje Centralne i Jugoistočne Evrope. Reč je o različitim proizvodima, od deterdženata do dečje hrane koji su bili nekvalitetniji i nezdraviji, a prodavali su se čak po višim cenama od onih koji se prodaju na Zapadu.

Da Vas podsetimo:  Nestali za 46.800 sekundi

Otkriveno je da u pitanju nije bila samo proizvodnja prehrambenih proizvoda – škart hrana, već i razna roba i proizvodi i delovi iz automobilske industrije, motorna ulja, gume, proizvodi kućne hemije i kozmetike –sve do proizvoda u IT tehnologiji. Čak i dečija hrana proizvođena je u jezgru zemalja EU namenski, planski, u posebnom pogonima (fabričkim linijama) za tržište bivših komunističkih zemalja i zemalja Jugoistočne Evrope po znatno nižim standardima i slabijeg kvaliteta od istih proizvoda namenjenih sopstvenom tržištu.

Tako su Česi, Mađari, Slovaci, Slovenci, Rumuni, Bugari, Hrvati, Grci iako građani EU, godinama bili ustvari tretirani kao građani drugog reda -druge klase. A isto važi i za zemlje Jugoistočne Evrope (Zapadnog Balkana), večite kandidate za članstvo u EU.

Kako je u praksi izgledalo to nejednako tretiranje inače „ravnopravnih građana EU“ ilustrovaćemo na nekoliko primera: ustanovljeno je da riblji štapići, koje proizvodi fabrika iz Danske, imaju u pakovanjima za istočno tržište sedam odsto manje ribljeg mesa, nego u trgovinama na zapadu Evrope! Svakako da je zarada od takvog „nelegalnog biznisa“ bila velika.

Iako su pakovanje i brend identični čokolade za „istočne, komunističke zemlje“ su imale manje kakaoa i lešnika, pokazale su analize. Vlasnici fabrika čokolade tu činjenicu su pravdali navodnim saznanjima da „istočnjaci“ vole čokoladu sa manje lešnika“!?

Treći primer je svedočanstvo kamiondžije koji je sipao istu marku i vrstu motornog ulja u svoj kamion u zemljama Jugoistočne Evrope i drugi put u zemljama iz „jezgra EU“. Razlika u pokazivanju kada treba ponovo promeniti ulje, po svedočenju vozača, bila je svakog puta po 3-4 hiljade kilometara više u korist ulja iz „jezgra EU“. Očigledno se pokazalo da je ulje kupljeno na istoku Evrope duplo slabijeg kvaliteta.

I poslednji primer: kontrola kvaliteta vina uvezenih iz Zapadne Evrope u zemlje Centralne i Jugoistočne Evrope pokazalo je da su ta vina, kad se uporede sa originalnim, razvodnjena- slabija!

Da Vas podsetimo:  Vladimir Umeljić: EU NIJE EVROPA, SAD NISU AMERIKA

„Škart“ hranu EU je proglasila nelegalnom

Podsetimo, da ovaj skandal ne bi bio ni razotkriven da Slovačka nije iskoristila poziciju predsedavajućeg Evropske unije (EU) da se na najvišem nivou zajednice pokrene pitanje nejednakih standarda u proizvodnji hrane i ostale robe za države centralne Evrope i bivših komunističkih država.

Inicijativu Slovaka su podržali i Češka i Hrvatska, kasnije i druge zemlje i onda je taj pritisak doveo do ovog rešavanja problema na nivou Evrope. Ipak treba biti oprezan i sačekati nekoliko meseci da se utvrdi i potvrdi da je ova praksa, koja je tako osladila obogaćenim kapitalistima iz „jezgra EU“, ukine – tačnije da prestane.

Prošle jeseni pritisnut argumentima , u govoru o stanju Unije u Strazburu (13. septembra) predsednik EK Žan-Klod Junker je obećao akciju rekavši: “Neću da prihvatim da se u nekim delovim Evrope ljudima prodaje hrana slabijeg kvaliteta nego u drugim zemljama iako su pakovanje i brend identični”.

Bugarski premijer Bojko Borisov je ovaj problem okarakterisao kao “aparthejd” po pitanju hrane, dok je jedan zvaničnik mađarske vlade rekao da je to “najveći skandal u nedavnoj prošlosti”. Nije bilo lako da se u birokratizovanoj Uniji, punoj Komisija, škart hrana proglasi nelegalnom, ali se to pod političkim pritiskom mnogih zemalja – članica EU ipak prošle godine – desilo.

Predsednik Evropske komisije zbog poljuljanog autoriteta i ugleda EU ovim skandalom sada ističe da „se mora dokazati da ne postoje građani druge kategorije. Svi građani imaju jednaka prava zbog jednakog dostojanstva“.

U svakom slučaju ovakvom prevarom vlasnici kompanija i fabrika iz EU stekli su nelegalno stotine miliona evra ekstra-profita i istovremno trovali građane drugog reda iz pomenutih zemalja. Da li će i kako oštećene države i građani biti obeštećeni?

Da Vas podsetimo:  Svoj na svome: Ko je Gara Jovanović, žena koja je na Sinjajevini zaustavila NATO vojnike

Milioni besnih i nezadovoljnih potrošača se osećaju da su varani i namagarčeni.

Na kraju, logika nameće važno pitanje za interese građana Srbije: kad su ovako prolazile zemlje Centralne Evrope i Istočnoevropske zemlje koje su članice Evropske unije, kakvi li su tek proizvodi stizali u Srbiju, kad, nismo u Uniji?

Da li su bili i koliko štetni po zdravlje građana, da li ostavili štetne posledice? Da li je i kada i ko u Srbiji proveravao kvalitet tih roba?

I poslednje što takođe sigurno ne znamo je činjenica važi li ova najnovija odluka EU o prestanku prodaje i plasmana škart proizvoda samo za zemlje – članice EU, ili i za zemlje koje su van Unije, kao što je Srbija i ostale zemlje Jugoistočne Evrope?

Jovo Vukelić
izmedjusnaijave.rs

4 KOMENTARA

    • Rade to i Slovenija i Hrvatska u odnisu na zemlje juznije od njih.
      Prasak Saponije Osijek je za 30 % bolji i kvalitetniji na hrvatskom trzistu ili proizvodi Rio Mare.
      Samo sto nasi potrosaci nisu svesni da su proizvodi koji se rade za trg Srbije, BiH, Makedonije i ostalih drzava juzno od Hrvatske i Slovenije 30% losijeg kvaliteta.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime