Koliko vredi plata od 1.000 evra

1
83

Izgleda da prosečna plata od 1.000 evra krajem 2025. godine postaje glavni politički cilj Aleksandra Vučića: bar to je utisak posle njegovog martovskog „obraćanja“ preko RTS-a. Potpuni debakl koji je doživeo na pitanju Kosova Vučić pokušava da zabašuri pričama o nikad većim stranim investicijama, o gradnji autoputeva (kojima će se malo ko voziti) ali i o nečemu opipljivom za stanovništvo – što je očigledno prosečna plata.

Prvi put je plata od 1.000 evra pomenuta još krajem 2019. godine u političko-propagandnom programu „Srbija 2025“. U tom trenutku, prosečna plata iznosila je svega 479 evra da bi posle tri godine, u novembru 2022. godine, dostigla 667 evra. Za tri godine prosečna plata porasla je za svega 190 evra; da bi dostigla 1.000 evra morala bi da poraste još 333 evra ili 50% za tri godine. Inače, po najnovijim Vučićevim „projekcijama“, prosečna plata će krajem 2025. godine biti 1.025 evra, od toga u Vojvodini 1.071 evro, a u Beogradu čak 1.455 evra!

Najveći skok bi trebalo da se dogodi tokom ove godine, kada će prosečna plata navodno dostići 837 evra, što predstavlja rast od čak 24% za godinu dana, ako za poređenje uzmemo prošlogodišnju novembarsku platu (decembarska plata nije reprezentativna, jer se tada isplaćuju godišnji bonusi, a privatni vlasnici firmi umesto dividendi obračunavaju velike zarade da bi smanjili poresko opterećenje).

Na rast plata u ovoj godini dobrim delom će uticati povećanje minimalca od januara za 14,2%, kao i plata u javnom sektoru za 12,5%, ali teško da će to biti „dovoljno“ da potkrepi očekivanja o prosečnoj plati od 837 evra. Postoji doduše realna mogućnost da rast plata dostigne predsednikove projekcije – ne zato što će ekonomski parametri biti „superiorni“ – već usled visoke inflacije.

Da Vas podsetimo:  Apel za bolje građansko vaspitanje javnosti

U februaru je zabeležena inflacija od 16,1% godišnje, odnosno 1,4% mesečno. Tako visoka inflacija može da dovede i do visokog rasta plata i penzija u nominalnim iznosima; ali to je opasna igra u trenutku kada je inflacija na višegodišnjem maksimumu. Kako upozoravaju naši istaknuti ekonomisti, veliko povećanje plata i penzija će samo dodatno raspiriti inflaciju, posebno imajući u vidu da nas do kraja godine čekaju još dva poskupljenja struje i gasa.

Stvari postaju mnogo jasnije kada uzmemo u obzir da je kumulativni rast cena od novembra 2019. godine do novembra 2022. godine bio 26,2% (do kraja februara čak 30%). To znači da je 467 evra u novembru 2019. godine vredelo kao 589 evra u novembru 2022.ili 607 evra u februaru ove godine. I tu nestaje sva Vučićeva „magija“; realan rast plata u prethodne tri godine i tri meseca bio je svega 11,1%. Pritom treba imati u vidu da su cene osnovnih prehrambenih proizvoda poskupele mnogo više od zvanične inflacije; na primer, meso i mleko su poskupeli za više od 50% – to se lepo može sagledati u barometru cena koji se objavljuje u svakom broju „Nove ekonomije“.

Nije sporno da država može određenim merama da utiče na dalje pumpanje plata preko povećanja minimalca i plata u javnom sektoru. Nevolja je što će veliko povećanje plata uticati na raspirivanje već previsoke inflacije i što je još gore, na smanjenje konkurentnosti naše privrede u uslovima fiksnog kursa dinara (rast plata ne bi trebalo da bude veći od rasta društvenog proizvoda i inflacije u evrozoni). Zato možemo samo sa strepnjom da očekujemo da se ostvari Vučićevo obećanje – što je moguće u uslovima visoke inflacije, ali će cena za to biti previsoka. A tu prosečnu platu od 1.000 evra stanovništvo neće osetiti, jer će inflacija pojesti najveći deo tog „napretka“.

Da Vas podsetimo:  KAKAV JE TO SVET, BEZ "SRPSKOG SVETA"?

autor:BOGDAN PETROVIĆ

 

1 KOMENTAR

  1. Čudim se kako autor teksta nije razjasnijo najčešću podvalu u isticanju prosečne plate. Kada se podaci o platama smjeste u grupe, pa se prikaze koliko ljudi prima minimalnu platu, pa dva ili tri razreda od minimalne do prosječne, pa tako sve do onih najviših primanja, sa tačnim podatcima koliko kojih ima. Takav je prikaz puno realniji od sirovog, i odavno opjevanog i prevazidjenog „prosjeka “ !! Nekada se taj famozni prosjek tumačio kao SARMA, netko jede kupus, netko rizu a poneki meso, prosjek je sarma. Cinizam i podvala prosjeka, moze se obijasniti i drugačije .Kao prosjek se nude dvije kofe vode u koje bi trebali staviti noge. Jedna sa zaključalom vodom, i druga sa tekućinom od minus deset stepeni. Nema mješanja tekućina, Vučko Vam daje samo mogućnost da izaberete u koju kofu ćete staviti lijevu, a u koju desnu nogu ……..

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime