Posle kovid drame neka bude — renesansa!

0
280

Desno-konzervativni mađarski premijer Viktor Orban razgovarao je početkom aprila s poljskim kolegom Mateušom Moravijeckim i italijanskim populistom Mateom Salvinijem dok ispituje mogućnosti novih političkih saveza pošto je njegova stranka izašla iz Evropske narodne partije (EPP) desnog centra.

Orbanova stranka Fides napustila je EPP u martu, dve nedelje pošto je izašla iz alijanse te političke grupacije u Evropskom parlamentu, čime je stavljena tačka na višegodišnju debatu u EPP — „Da li treba dozvoliti da Fides bude njen član, s obzirom na vrlo česte optužbe da Orban u Mađarskoj flagrantno podriva vladavinu zakona“?

Od tada se Orban u potrazi za novim saveznicima okrenuo poljskoj partiji Pravo i pravda (PiS) kao i Salvinijevoj antimigracionoj i evroskeptičnoj Ligi (i ako obe u Briselu pripadaju različitim evropskim političkim grupama!?).

„Pokrenućemo potpuno novu platformu, organizaciju, proces koji će građanima koji veruju u tradicionalnu Evropu dati predstavljanje kakvo zaslužuju“, rekao je Orban na sastanku u Budimpešti, dok je Moravijecki naglasio da je „neophodno da se izgradi jaka grupa koja će braniti tradicionalne normalne vrednosti na kojima se razvila evropska civilizacija“, a Salvini podvukao da su razgovori imali za cilj –„stvaranje zajedničke povelje o vrednostima, načelima i ciljevima“.

Dok sva tri lidera povezuje antimigrantska retorika, mađarske i poljske vladajuće partije nezadovoljne su Evropskom unijom i tvrde da se Brisel „meša“ u njihove suverene nacionalne odluke! Taj sukob eskalirao je krajem 2020. godine, kada su Budimpešta i Varšava stavile veto na sedmogodišnji budžet i paket za oporavak od krize korona virusa koji je sadržao odredbe koje su povezivale isplatu sredstava EU s poštovanjem vladavine prava.

„Okupili smo se da planiramo i razgovaramo o budućnosti Evrope. Kao što je rekao gospodin Salvini, i svi smo se složili, želimo evropsku renesansu… Milioni evropskih građana ostali su bez adekvatnog i efikasnog predstavljanja“, rekao je Orban, a Salvini (koji je još ranije izrazio nadu za ujedinjenjem populističkih desničarskih stranaka) ustvrdio je da je ovaj budimpeštanski sastanak istorijski i istakao simboliku što je održan na Veliki četvrtak (1. aprila). „Radimo da narodi Evrope mogu izaći iz tamnog momenta posleratne ere, stavljajući u centar nadu, porodicu, rad, prava, slobode. Posle drame (Kovid-19) neka bude renesansa, uskrsnuće“ — rekao je Mateo Salvini.

Da Vas podsetimo:  FK Partizan u ambisu neuspeha

Ako bi privukli podršku drugih desničarskih partija, savez na kojem rade Orban, Moravijecki i Salvini mogao bi postati drugi po veličini blok u Evropskom parlamentu. Jer, poljska stranka PiS glavna je snaga Evropskih konzervativaca i reformista (ECR), dok je Salvinijeva Liga najjači član grupe Identitet i demokratija (ID) u kojoj je i francuska partija Nacionalno okupljanje Marine Le Pen. Te stranke zajedno imaju 135 od 705 mesta u Evropskom parlamentu i Fides daje još 12, čime bi bili snaga koja se nipošto ne može ignorisati u Evropskoj uniji.

Ali, tu su i velike prepreke s kojima se suočavaju ova trojica političara. Najveća je — u pronalaženju zajedničkog jezika o Rusiji, koja je u prošlosti delila njihove stranke.

Ipak, „kristalno“ su jasni razlozi zašto Orban i Salvini žele da formiraju novu parlamentarnu grupu. Orbanu je posle izlaska iz EPP (i to još u predizbornoj godini u Mađarskoj) hitno potrebno novo političko „udomljenje“ kako bi nastavio da ima važnu ulogu katalizatora evropskih nacionalista, dok Salvini već nekoliko godina bezuspešno pokušava da bude viđen i uticajan na evropskom nivou, a čini se da mu je ovo najbolja prilika do sada.

Analitičari već dugo izražavaju skepticizam da bi poljski PiS (koji je duboko sumnjičav prema Rusiji), mogao da prihvati savez s krajnje desničarskim strankama kao što su Liga i Nacionalno okupljanje koje neguju daleko prisnije odnose s Moskvom, ali — stavovi Salvinija i Le Penove ipak nisu nepremostiva prepreka. Jer, sastanak u Budimpešti nije bio taj koji završava, već onaj koji otvara proces preuređivanja snaga u Evropskom parlamentu.

Cilj nove desničarske grupacije je da popravi „nagon“ za centralizacijom koji karakteriše politiku EU poslednjih godina, i da se umesto toga vlast vrati nacionalnim državama gde je to potrebno. A na mnogim mestima to je — neophodno. Krize su pokazale i na kojim. Uzmimo primer poslednje (i dalje vrlo aktuelne) — krize zdravstva u EU i novog neuspelog briselskog pokušaja za obezbeđivanjem dovoljnog broja vakcina državama-članicama.

Da Vas podsetimo:  Šta je preduzeto kako bi školska godina počela i odvijala se bezbedno?

U svakom slučaju, budimpeštansko postavljanje novih temelja saveza konzervativne desnice u Evropi (čiji će drugi nastavak biti u maju u Varšavi), najava je da će se struktura političkih ploča na starom kontinentu uskoro ponovo pomeriti.


Vlastimir Vujić (Budimpešta)

Izvor: Svedok Online

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime