S verom u „novu fazu“

2
1997

U situaciji kada je dijalog Srbije i Kosova u blokadi, neformalni sastanci postali su način da se proces normalizacije odnosa dveju strana održi u životu – s nadom u „novu fazu“ i dijaloga i odnosa.

Srbija i Kosovo, pod pokroviteljstvom Evropske unije, trenutno rade na otvaranju „nove faze dijaloga“. Dogovor o tome koji je postignut početkom jula na sastanku predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Kosova Hašima Tačija potvrđen je danas (31.8.) u Briselu.

„Moramo da pređemo u novu fazu dijaloga gde ćemo razmotriti sva preostala pitanja kako bi došli do finalnog sporazuma između dveju zemalja čime bi se završilo vekovno neprijateljstvo, a obe zemlje napredovale ka porodici slobodnih nacija“, poručio je predsednik Kosova Hašim Tači posle sastanka sa srpskim predsednikom u Briselu.

Za predsednika Srbije Aleksandara Vučića nova faza znači rešavanje istorijskog problema između Srba i Albanaca, a zarad budućnosti i dece. „Da li želimo ili vidimo priliku od jedan ili dva odsto da rešimo naše istorijske probleme koji traju gotovo 300 godina? Tu malu šansu vidimo i zato ćemo se za rešavanje problema boriti svim srcem i svom snagom, ma kako te šanse bile velike“, poručio je Vučić iz Brisela.

Evropska unija po običaju ne želi da komentariše suštinu razgovora i dogovora u dijalogu Beograda i Prištine, već napominje da će se u najavljenoj „novoj fazi“ razgovarati o onome „o čemu se dve strane dogovore“ i u formatu koji bude dogovoren između Beograda i Prištine. Pored zvanično nepotvrđenih odgovora o tome ko će u ime Beograda i Prištine i tačno oko čega pregovarati u narednom periodu, ostaje i pitanje još uvek neispunjenih dogovora oko koji su dve strane pregovarale prethodnih godina.

Još jednom dogovor o pravosuđu

Pored neformalnih sastanaka predsednika Vučića i Tačija u kojima se dogovara „nova faza“ činjenica je da je „stara faza“ dijaloga Beograda i Prištine u blokadi još od početka ove godine. Evropski posrednici u tom dijalogu kažu da im je važno da se kontakti ipak nastavljaju.

Da Vas podsetimo:  Društvo psihologa Srbije: Stanje u društvu nepodnošljivo

„Duge pauze ne vode nigde. Nama je jasno kakve su političke prilike, ali mi isto tako nikada iz vida ne gubimo implementaciju dogovorenog u dijalogu“, kažu u evropskim diplomatskim krugovima. A političke prilike su takve da je dijalog Beograda i Prištine blokiran najpre hapšenjem Ramuša Haradinja početkom godine, a zatim i izbornim procesima u Srbiji i na Kosovu. U ovom trenutku Kosovo još nema formiranu vladu koja bi dala legitimitet nastavku pregovora sa Srbijom.

Da je nastavak dijaloga daleko od predvidljivog scenarija kada je reč o primeni već dogovorenog, kao i o mogućoj „finalizaciji odnosa“, govori činjenica da predsednik Kosova Hašim Tači i kandidati za premijera Kosova Ramuš Haradinaj i Aljbin Kurti imaju tri različita pristupa daljoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. I dok se predsednik Kosova Hašim Tači zalaže za nastavak dijaloga na predsedničkom nivou, Ramuš Haradinaj, kandidat koalicije Demokratske partije Kosova, Alijanse za budućnost Kosova i Inicijative za Kosovo, nastavak dijaloga uslovljava priznanjem Kosova. Istovremeno, kandidat za premijera Samoopredeljenja Aljbin Kurti zalaže se za reviziju i redizajniranje procesa.

„Dijalog je obaveza i Srbije i Kosova. Mi očekujemo da i nova vlada preuzme te obaveze“, ponavljaju u Briselu. U tom smislu šefica diplomatije EU Federika Mogerini pozdravila je obećanje Vučića i Tačija da će se sporazum o integraciji pravosuđa na Kosovu biti finalizovati do 17. okotbra.

„Obe strane su se danas dogovorile o finalnim koraci za sprovođenje dogovora o pravosuđu koji je postignut u okviru dijaloga kome posreduje Evropska unija. Predsednici su potvrdili da će taj dogovor u potpunosti biti primenjen 17. oktobra 2017. godine. Toga dana će sudije, tužioci i sudsko osoblje biti integrisani u kosovski pravosudni sistem. Njihova integracija omogućiće vršenje pravde na celoj teritoriji Kosova, posebno u Mitrovici“, stoji u saopštenju Federike Mogerini posle neformalnog sastanka s predsednicima Srbije i Kosova.

Da Vas podsetimo:  Posle čuda lekar zauvek skinuo beli mantil i obukao crnu mantiju

Daleko od idealnog, daleko i od sukoba

I dok predsednici Srbije i Kosova najavljuju „istorijsko pomirenje“ i „istorijski dogovor“ Srba i Albanaca, uz podršku EU, ali, kako Tači tvrdi, i Sjedinjenih Američkih Država, Briselski sporazum postignut 2013. godine broji svoje ispunjene, neispunjene i dogovore koji su još u fazi primene. Najveći deo sporazuma, koji se odnosi na formiranje Zajednice srpskih opština, nije sproveden u delo niti se njegova finalizacija nazire. Oblast eneregtike i dalje je otvoreno pitanje između Beograda i Prištine. Sloboda kretanja funkcioniše – sem u slučaju da neko ne odluči suprotno i nekome s druge strane granice ili administrativnog prelaza između Srbije i Kosova zabrani ulazak na svoju teritoriju.

U Briselu kažu da nisu ni očekivali da će biti lako, da je situacija daleko od idealne, ali i daleko od sukoba i neprijateljstva koji su između dva naroda vladali decenijama. „Radimo sve u cilju pronalaženja načina da dijalog teče i da daje rezultate“, kažu izvori bliski kancelariji visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost. U tom kontekstu, kažu u Briselu, treba tumačiti i današnji sastanak predsednika Srbije i Kosova, kao i pokretanje rada na novoj fazi dijaloga.

Marina Maksimović

dw.com

2 KOMENTARA

  1. Кога М. Максимовић фарба? „Za predsednika Srbije Aleksandara Vučića nova faza znači rešavanje istorijskog problema između Srba i Albanaca, a zarad budućnosti i dece“. Брижни, родољубиви издајник, криминалац узурпатор власти и патолошки лажов – ово је све евидентно и лако доказиво – који је западу обећао, између осталог, Косово, да би дошао на власт. Африка је постала појам правне државе за нас, у Кенији врховни суд поништава поновни избор председника, нешто што у данашњој Србији није ни домен научне фантастике.

    Ништа од овог се и не помаља у горњем чланку, пажљиво „дезинфикованом“ од стварности, који се своди на опис царевог новог одела. Кастрирано „новинарство“ у служби Вучићеве марионетске власти.

  2. Ja neću da se pomirim sa Albancima. Hoću da nam predaju polovinu teritorije Albanije. Kosovo je srpsko kao i Crna Gora i Makedonija i dobar deo B i H i Hrvatska obala do Zadra i Lika i Banija . I ne vidim niti jedan razlog da se međunarodna zajednica tome protivi. Ako mogu da otimaju nama da bi stvorili Veliku Albaniju i da bi svi Albanci bili u jednoj državi, otimaju srpske teritorije i progone Srbe da bi stvarali neke nove države kao Hrvatsku i B i H, neka navedu razlog zašto svi Srbi ne mogu da žive u jednoj državi i zašto se protive stvaranju Velike Srbije. A mi Srbi Samo da se rešimo Vučića i drugosrbijanskih fekalija.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime