Novinari u BiH najizloženiji političkim pritiscima i prijetnjama

0
15

Tijekom 2021. registrirano je 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u BiH, među kojima i tri fizička napada. Linija za pomoć novinarima bilježi međutim 71 slučaj kršenja novinarskih prava u BiH.


Posljednji u nizu napada na novinarke i novinare u Bosni Hercegovini dogodio se 6. svibnja, kada je predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) Nenad Nešić verbalno napao Snežanu Mitrović, novinarku N1 televizije iz Banje Luke. Napadu je prethodilo pitanje novinarke „da li Nešić, poput predsjednika SDS-a Mirka Šarovića, posjeduje nekretnine u Beogradu, ili poput nekih državljana BiH u Dubaju?“ Nakon toga Nešić je verbalno napao Snežanu Mitrović, nazivajući je ružnim riječima te spominjući njezinu obitelj. Snežana Mitrović, koja se novinarstvom bavi već 17 godina, za DW kaže kako se navikla na takve stvari, ali da one nisu i ne smiju biti normalne. „Moja jedina reakcija nakon napada bila je ponovljeno pitanje“, kaže ona za DW.

Tijekom 2021. godine registrirano je ukupno 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u Bosni i Hercegovini. Od tog broja zabilježeno je osam slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarkama, tri više u odnosu na prethodnu godinu, te 17 prijetnji smrću novinarima, verbalnih i drugih oblika prijetnji i političkih pritisaka. Prijavljeno je i šest napada i prijetnji upućenih medijskim kućama te tri fizička napada na novinare i uposlenike u medijima.

„Najbrojniji su bili slučajevi prijetnji i zastrašivanja novinarki i novinara, kao i različiti oblici pritisaka, koji su često dolazili od predstavnika institucija s različitih razina vlasti. Povećan je i broj slučajeva prijetnji novinarima preko društvenih mreža“, navodi Maja Radević, autorica izvještaja o razini medijskih sloboda i sigurnosti novinara iz udruge „BH novinari“.

Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u sklopu udruge „BH novinari”, prošle godine je zabilježila 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda, u što pripadaju i radni sporovi, mobing i tužbe za klevetu.

Da Vas podsetimo:  Poznati kragujevački novinar Miroslav Jovanovića živi sa penzijom od 14.000 dinara

Marko Divković, predsjednik udruge „BH novinari“, rekao je da stanje medijskih sloboda u BiH oslikava „dobro poznatu kraticu SMS”.

„To su strah, mržnja i siromaštvo koju vlast proizvodi i kontinuirano njeguje, a najbolja ilustracija je nedavni izvještaj Reportera bez granica, gdje je BiH nazadovala čak za devet mjesta. Kako god pogledamo ekonomski, pravni i sigurnosni položaj novinara sve je gori. Jedan od razloga za to je što nam je i ukupna situacija u BiH sve gora i što smo kao profesionalna zajednica vrlo podijeljeni”, smatra Divković.

Kako se navodi u izvještaju, ekonomski položaj novinara nikada nije bio lošiji, jer više od 53 posto novinarki i novinara imaju plaće niže od prosječne neto plaće u BiH koja iznosi 530 eura. Većina novinara u BiH ima plaću između 250 i 750 eura.

„Male plaće nisu nikakav motiv da se radi profesionalno, male plaće su oblik pritiska na novinare, a ako vidimo koliko novinara u BiH radi za minimalne plaće, uz političke pritiske kojima su svakodnevno izloženi i tužbe, mislim da nam je perspektiva loša, ako se ne ujedinimo i zajednički krenemo braniti svoja prava“, naglašava Divković.

Prema podacima Udruge, novinari u BiH rade u jako lošim uvjetima, njihova radna prava se ne poštuju, a poslodavci im uglavnom daju ugovore na određeno vrijeme, dok im se prekovremeni rad ne plaća.

„Taj pritisak i stres kojem su novinari izloženi unutar svojih redakcija itekako se odražava i na kvalitetu njihovog izvještavanja i rada”, navodi Maja Radević.

Najjači su politički pritisci na medije

Prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2022. godinu, koji su objavili Reporteri bez granica (RSF), Bosna i Hercegovina se nalazi na 67. mjestu i pala je za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu. U izvještaju RSF-a za BiH posebno se ističe politički utjecaj na medije, odnosno nastavak “manipulacije medijima u političke svrhe, posebno u javnim emiterima, ali i u onima u privatnom vlasništvu.

Da Vas podsetimo:  U južnom Banatu bez prijava za ugrožavanje sigurnosti novinara, kome se obratiti?

I u Izvještaju Europske komisije za 2021. naglašena je ozbiljna zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima u BiH.

Politički i financijski pritisci na medije i novinare u BiH se nastavljaju, a zabrinjavajući je broj prijava u vezi s govorom mržnje, navodi se u izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima za 2021.godinu, koji je objavljen sredinom travnja.

„Nasilje, zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući prijetnje smrću novinarima i medijima, nastavljeno je tijekom godine. Pasivni stav institucija, prije svega pravosuđa i tužilaštva, ostavlja prostor za prijetnje i pritiske da se nastave i pojačaju”, stoji u izvještaju.

Zakoni dobri, ali se ne provode

BiH ima dobru zakonsku regulativu na području medija i zaštite novinara, međutim loše je provođenje zakona. Što se tiče legislative značajne za rad medija, tijekom prošle godine pokrenuto je nekoliko korisnih inicijativa za unapređenje zakonskog okvira, uključujući novi Prednacrt zakona o slobodi pristupa informacijama, a prije toga i usvojenu inicijativu o izmjenama Zakona o zaštiti od klevete.

Nedavno su zastupnici u Parlamentu BiH uputili inicijativu za izmjene Kaznenog zakona BiH, kojim će se napad na novinarke i novinare tretirati kao posebno kazneno djelo. To jest bitna inicijativa, međutim, kako kaže freelance novinarka Rubina Čengić, inicijative na državnoj razini nemaju značenje u praksi. „Na državnom nivou to nije primjenjivo, već na nižim nivoima vlasti, koji imaju nadležnosti u ovoj oblasti“, objašnjava Čengić.

Prema podacima udruge „BH novinari“, tijekom 2021. godine, posredstvom odvjetničkog tima Linije za pomoć novinarima riješeno je ukupno 11 sudskih slučajeva u korist novinara, što je najveći do sada zabilježen broj tijekom jedne godine. Prema podacima iz registra Linije za pomoć novinarima, u srpnju 2020. bilo je aktivno 289 tužbi za klevetu protiv novinara i medija. Blizu 80% tužbi protiv novinara i medija podnose politički dužnosnici i direktori javnih institucija.

Da Vas podsetimo:  Apelacioni sud oborio i drugu presudu za paljenje kuće novinara Milana Jovanovića

Tekst prenet sa portala Deutche Welle.

Autorka: Selma Boračić-Mršo

https://www.bezbedninovinari.rs/

 

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime