Posle zabrane dizel automobila Nemci hteli da zabrane i vatromet

0
1133
Novogodišnji vatromet u jednom nemačkom gradu / Foto: Turist. Organizacija Nemačke

I ove Nove godine od vatrometa blještalo nebo nad  Nemačkom. Za tu zabavu je potrošeno oko 140 miliona evra.

BERLIN/ŠTUTGART    Nekoliko meseci pred  dolazak Nove 2020. godine,  nemački mediji su započeli opširno izveštavanje    o štetnosti fine prašine nastale kod eksplozija raketa, petardi i drugog pirotehničkog materijala. Medijska kampanja uz zahtev zabrane korišćenja vatromet, bar u velikim nemačkim gradovima, trajala je sve do kraja   decembra prošle godine.

Inicijator   zabrane je bila jedna relativno mala organizacija  sa samo oko 400 članova, registrovana pod imenom „Pomoć okolini“ –ili na nemačkom Umwelt Hilfe. Iako mala, ta organizacija ima veliki budžet u koji se slivaju sredstva od članarina, donacija ali i od novčanih nadoknada kod dobijenih sudskih procesa koje ta organizacija godišnje vodi u više stotina slučajeva širom Nemačke.  Sudske procese pokreću uvek kada je, po njihovom mišljenju, potrebna zaštita okoline ili zaštita potrošača-npr. ako je proizvođač pogrešno deklarisao svoje proizvode isl. Advokadske i sudske troškove kao i druge troškove pomenute organizacije, koji nisu mali, mora da plati ono preduzeće ili pojedinac koji izgubi spor. Čak i samo sudska opomena nekom prekršitelju propisa  da više ne koristi određenu reklmu ili deklaraciju na proizvodu, donosi advokatima i organizaciji „Pomoć okolini“ velike godišnje prihode!

Potsećanja  radi pomenimo da je organizacija „Pomoć okolini“ zbog prevelikih količina  azotnih oksida u izduvnim gasovima, uspela da progura zabranu korišćenja dizel automobila sa starijim  E 4 motorima u Nemačkoj. To su uspeli jer su skoro istovremeno vodila procese protiv osamdesetak nemačkih gradova kako bi sudskim putem izborili zabranu korišćenja starijih dizel  vozila u tim gradovima! Skoro svi procesi su dobijeni, starih dizel vozila na ulicama velikih nemačkih gradova gotovo da više nema- a kasa udruženja je sve punija.

Pred njihovim (sudskim!) zahtevima poklekli i giganti kao Folksvagen, Mercedes i druge fabrike automobila jer se ispostavilo da su sve one „lažirae“ kompjutersko vođenje rada dizel motora tako da su prikazivane daleko manje količine azotnih oksida koje su dolazile iz auspuha  od stvarnih. Pomenimo i to da tu nemačku organizaciju finnsiraju i neki stranci, možda baš u nameri da oštete nemačku auto-industriju što je donekle i uispelo. Već ove godine očekuje se ukidanje oko 200.000 radnih mesta! Čak i Fordova fondacija, osnovana svojevremeno od američkog kralja automobila Henri Fonda –koja danas nema nikakve veze sa fabrikom Ford- sufinansira pomenute „Zaštitnike okoline“ sa nekoliko miliona dolara godišnje.

Posle uspešne hajke na dizelaše, sada su se okomili i na emisije ugljendioksida pa su i tu za nova vozila već propisana  drastična ograničenja količine CO2 u izduvnim gasovima po pređenom kilometru. 

Zato automobilska industrija  traži spas u sve većoj, ali još uvek preskupoj  proizvodnji elektro ili hibridnih automobila iako još  nisu rešeni problemi elektromreže za punjenje akumulatora svuda i   kako se to kaže, na svakom ćošku. 

Poznati nemačko-srpski stručnjak za litijumske baterije profesor  dr Dejan Ilić nam je rekao da su kapacitet akumulatora, njihova cena  kao i mogućnost što kraćeg punjenja istih još uvek dosta problematični. Ilić misli da su elektro automobili prihvatljivi uglavnom za kraće vožnje radijusa od 300 do 400 km. Po punjenju baterija Za duže vožnje su još uvek sigurniji danas još preskupi hibridni modeli na baterije ali i sa manjim, klasičnim motorima  Po prof. Iliću je neprihvatljivo da neko ko krene npr. iz Nemačke za Beograd, svakih 300 do 400 km, u zavisnosti od brzine vožnje i drugih faktora čak i češće, mora da dopunjava akumulatore, a to može da traje i do 30 minuta. Na stranu vreme čekanja na servisnim stanicama da se dođe na red do elektro priključka za punjenje! 

Prof. Ilić daje intervju / Foto: P. R.

Da bi preživela, nemačka auto-industrija pokušava da što brže pređe na masovnu ali i jeftiniju proizvodnju  elektro-automobila sa baterijama ili sa tzv. „ćelijama za sagorevanje“ gde su u njima iz vodonika iz speijalnog tanka, jedinjenjem sa kiseonikom iz vazduha stvara elektr. energija koja pokreće elektro motore asutomobila. 

Posle dosadašnjih „uspeha“ po pitanju zabrane dizel automobila,  pomenuti „zaštitnici okoline“ su se odnedavno okomili i na tradicionalne novogodnišnje vatromete.  Oni tvrde da u toku samo tridesetak minuta trajanja lansiranja novogodišnjih raketa u nebo, u atmosferu se samo u Nemačkoj  izbaci i do 5000 tona veoma finog praha od baruta, zatim raznih metala koji se dodaju raketama da bi se dobila određena boja ali i stotine tona drugog otpada od raketa i druge pirotehnike koji pada na ulice, trgove, krovove kuća i bašte Na stranu brojne ozlede, požari pa čak i smrtni ishodu prouzrokovani vatrometom! 

Tih 5000 tona čine, po proceni pomenutog udruženja, 14% godišnje emisije finih čestica koje dolaze  iz dizel automobila u Nemačkoj! Ipak, i pored zahteva da se vatrometi zabrane, u najvećem broju nemačkih gradova, zabrana  (još) nije prošla.

Po rečima našeg poznatog termodinamičara, dugogodišnjeg profesora na Štutgartskom i Paderbornskom univerzitetu, profesora dr Jovana Mitrovića, autromobili sadašnjih generacija razvoja su  još uvek nužno potrebni -ma koliko oni zagađivali okolinu. Ali vatrometi –osim za vizuelnu zabavu gledalaca, su apsolutno suvišni. Zbog velikih emisja finih čestica su veoma opasni po zdravlje i po okolinu!

Prof.dr Jovan Mitrović / Foto: P. R.

Profesor Mitović  je u svojoj odlično rešeržiranoj i dobro pripremljenoj i ilustrovanoj stručnoj publikaciji, „Vatrometi i opterećivanje okoline“ nedavno objavljenoj na oko 30  stranica, koristeći svoje ogromno znanje o štetnosti supstanci koje se koriste za izradu pirotehničkih sredstava po okolinu, ukazao na veliku opasnost ne samo  po objekte i povrede od vatrometa često nedužnih prolaznika i komšija ako se radi o tzv. „ privatnom“ vatrometu , nego i na latentnu opasnost po ljudsko zdravlje. Po njemu i  kratkotrajno udisanje fine „vatrometske“ prašine, navodi prof. Mitrović, može, osim kod odraslih osoba čak i kod fetusa u majčinom stomaku i male dece, da izazove velike zdravstvene tegobe. 

Poznajući metode rada pomenute  organizacije za zaštitu okoline, ona verovato neće stati  u svom nastojanju da se veliki gradski i privatni vatrometi što pre zabrane. Možda će im u tom nastojanju pomoći izvrsna stručna publikacija profesora dr Mitrovića koja može i našim stručnjacima za zaštitu okoline  i studentima ali i svim drugima koje interesuje sprečavanje širenja svakako već delimično nastalih klimatskih promena, da pomogne kako da dođu do pravih zaključaka. Zainteresovani mogu da se mejlom obrate direktno prof.dr Mitroviću na adresu   Jovan.Mitrovic@tebam.de

Predrag Rakočević
P. Rakočević

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime